Za povratnike u Republiku Srpsku

 Povratnici u Republiku Srpsku koji nisu ostvarili pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, mogu se  prijaviti u Odsjek Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica (OMI)  radi ostvarivanja ovog prava.

Na ovaj način obavezno zdravstveno osiguranje može se steći samo pod uslovom da lice ne može biti osigurani po bilo kom drugom osnovu.

Koji su dokumenti potrebni?

• prijava (popunjava uposlenik OMI-ja)
• rješenje o vraćenoj imovini
• kopija lične karte izvađene u mjestu povratka
• kućna lista
• zdravstvena knjižica

 

Za više informacija i besplatnu pravnu pomoć, možete se obratiti  najbližem centru za besplatnu pravnu pomoć udruženja Vaša prava.

Iz Zakona:

Međuentitetski sporazum o zdravstvenom osiguranju

Međuentitetski Sporazum o zdravstvenom osiguranju, potpisan između ustanova zdravstvene zaštite u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, riješio je pitanje zdravstvene zaštite povratnika, koji su prilikom povratka u svoje prijeratno prebivalište, promijenili entitet. Ovaj sporazum, koji je stupio na snagu u decembru 2001. godine, također reguliše postupak korištenja zdravstvene zaštite osiguranih osoba na teritoriji BiH, van područja entiteta, odnosno Distrikta, kojem osigurane osobe pripadaju.

Pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa ovim Sporazumom imaju:

osobe koje mijenjaju prebivalište van teritorije entiteta ili Distrikta, ali pod uslovom da su plaćali doprinos kod zdravstvene ustanove kod koje su osigurani,
penzioneri, i u slučaju da nadležna ustanova nije izvršila uplatu doprinosa,
osobe koje su promijenile prebivalište radi školovanja, studiranja, stručnog usavršavanja,
osobe upućene na liječenje u zdravstvenu ustanovu na područje drugog entiteta ili u Brčko Distrikt, a na osnovu uputnice izdate od nadležne ustanove zdravstvenog osiguranja, kojoj osigurana osoba pripada.

Sporazumom o zdravstvenom osiguranju utvrđeno je da osigurane osobe ostvaruju zdravstvenu zaštitu na način i po postupku koji se primjenjuje na sve osigurane osobe koje pripadaju zdravstvenoj ustanovi na tom području.

U hitnim slučajevima, kod kojih bi nepružanje zdravstvene usluge ugrozilo život i zdravlje ljudi, liječenje će se pružiti i bez saglasnosti ustanove zdravstvenog osiguranja kod koje je osoba osigurana, uz obavezu da se saglasnost naknadno pribavi. Izuzetak predstavljaju slučajevi koji obuhavataju zdravstvene uslugu u vrijednosti većoj od 300 konvertibilnih maraka, te pribavljanje ortopedskih i drugih pomagala, kada je saglasnost potrebno prethodno pribaviti.

Za detaljnije informacije i pravnu pomoć možete se obratiti najbližoj kancelariji za besplatnu pravnu pomoć udruženja Vaša prava BiH.

 ZAGARANTOVANO PRAVO S ROKOM OSTVARIVANJA

Evropska socijalna povelja iz 1961.godine propisuje da je pravo na zdravstvenu zaštitu jedno od zaštićenih prava svakog stanovnika planete. Zbog toga je neophodno uticati na ujednačavanje uslova za ostvarivanje zdravstvene zaštite, tako da sva nezaposlena lica u BiH imaju jednak pristup zdravstvenoj zaštiti..

Prema statistici Zavoda za javno zdravstvo FBiH u Bosni i Hercegovini oko 22 posto stanovništva nije zdravstveno osigurano. Osim toga, za 50 posto osiguranog stanovništva, poslodavci ne uplaćuju redovno doprinose, tako da i takvi osiguranici često dođu u neugodnu situaciju pri pristupu ostvarivanja zdravstvene zaštite.

Sa ovako zastrašujućim podacima ne možemo biti uključeni u svjetske standarde demokratizacije i pričati o socijalnoj sigurnosti građana. Neostvarivanje prava na obavezno zdravstveno osiguranje ima za posljedicu da se loše zdravstveno stanje stanovništva u BiH pogoršava, a time i cjelokupni društveni napredak.

Prepreke koje onemogućavaju pristup pojedinaca u ostvarivanju obaveznog zdravstvenog osiguranja su mnogobrojne i pogađaju sve kategorije građana.

U Federaciji BiH nezaposlena lica su pri ostvarivanju prava na obavezno zdravstveno osiguranje putem Službi za zapošljavanje limitirana rokovima za prijavljivanje s kojima, uglavnom nisu bili upoznati, te propuštajući rokove gube pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. Iako su prava nezaposlenih lica na zdravstvenu zaštitu regulisana Zakonom o zdravstvenom osiguranju koji je jedinstven na području Federacije, mogućnosti ostvarivanja ovog prava su različita od kantona do kantona, pa čak od općine do općine unutar istog kantona. Svakako je neophodno mjerama ekonomske politike uticati na ujednačavanje uslova za ostvarivanje materijalnih mogućnosti, tako da u svim kantonima nezaposlena lica imaju isti vid zdravstvene zaštite, kao i da sva nezaposlena lica, ukoliko to ne mogu ostvariti po drugom osnovu, mogu imati zdravstvenu zaštitu koja ne bi bila uslovljena kratkim rokovima prijavljivanja u službe za zapošljavanje (većina rokova nije duža od 30 dana).

Prema Izvještaju o radu Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona u 2002.godini od ukupnog broja nezaposlenih lica, njih 60 posto ostvaruje pravo na obavezno zdravstveno osiguranje dok 40 posto nezaposlenih osoba nije ostvarilo ovo pravo, jer su propustili rokove. To u stvarnosti daje podatak da skoro 30.000 nezaposlenih stanovnika u Tuzlanskom kantonu nije ostvarilo pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. Ni povratnici nisu pošteđeni neugodnosti kada se prijavljuju službama za zapošljavanje, jer po Zakonu ta kategorija stanovništva se i ne tretira, pa se često primjenjuju neka interna pravila i prijeratni zakoni po kojima se povratnicima daje rok od 15 dana od dana odjave u privremenom mjestu boravka do dana prijave na Zavod za zapošljavanje. Činjenica je da Zakon o zdravstvenom osiguranju ne poznaje rok od 15 dana, ali u praksi se dešava da se, pri opstrukciji procesa povratka, koriste sva «moguća i nemoguća sredstva».Socijalna sigurnost nezaposlenih lica je očita, a korisnici svakodnevno dolaze u centre informativne i pravne pomoći tražeći pomoći.

U Republici Srpskoj je Zakon o zdravstvenom osiguranju mnogo fleksibilniji, bar kada se radi o nezaposlenim licima koja nisu uslovljena rokovima i prijavljivanjem na Zavod za zapošljavanje. A na terenu je uočeno da mnogobrojni povratnici nisu ostvarili pravo na obavezno zdravstveno osiguranje iz više razloga. Jedan od navedenih razloga je čekanje na nove lične karte što znači da se povratnici još nisu prijavili u mjestu povratka. Ratni invalidi i porodice poginulih, koji primaju penziju iz FBiH i nezaposleni su, ne mogu ostvariti zdravstveno osiguranje u mjestu povratka, jer pitanje penzija ratnih invalida još nije riješeno na državnom nivou. I povratnici koji su radili prije rata u bivšoj Jugoslaviji i kojima se penzije isplaćuju u RS isticali su da nisu uspjeli ostvariti pravo na obavezno zdravstveno osiguranje i da ne znaju procedure kojim bi to ostvarili

Terensko osoblje u centrima informativne i pravne pomoći je ukazivalo na potrebu informiranja klijenata o načinima i procedurama za ostvarivanje prava na obavezno zdravstveno osiguranje. Trenutno se na terenu sprovode informativne kampanje o mogućnostima pristupa zdravstvenoj zaštiti, s ciljem podizanja svijesti građana o pravu na zdravstveno osiguranje i posljedicama gubljenja tog prava.

Kritike koje su upućene od mnogih korisnika, zdravstvenih radnika, predstavnika međunarodnih i lokalnih nevladinih organizacija, na zakonske rokove u Federaciji, koji ograničavaju ogroman broj građana da ostvare svoje pravo na obavezno zdravstveno osiguranje bi trebale imati za cilj izmjenu postojećeg Zakona u smislu ukidanja rokova. Samo tako će sva nezaposlena lica u BiH imati jednak pristup zdravstvenoj zaštiti, bez diskriminacije. To bi bio prvi korak ka zaustavljanju pogoršanja lošeg zdravstvenog stanja građana Bosne i Hercegovine.

PRAVNA POMOĆ

Trenutno nisam stalno zaposlen već u firmi imam status vanjskog saradnika. Imam li pravo na zdravstveno osiguranje i po kojem osnovu?

Privremeni i povremeni poslovi regulisani su članom 136. Zakona o radu (SN FBiH 43/99) u kojem se kaže: Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uslovima:

• da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu, • da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traje duže od 60 dana u toku kalendarske godine.

• Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Dakle, u skladu sa Zakonskim odredbama, Vama pripada pravo na zdravstveno osiguranje.

Koji je dokumente potrebno priložiti radio ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje u mjestu povratka?

obrazac odjave/prijave na novo prebivalište,
posljednji ček od penzije,
potvrda o prijavi novog prebivališta (u slučaju da se povratak nije nikad odjavio iz mjesta povratka, samo obnavlja svoje ranije mjesto prebivališta),
važeći lični dokumenti iz mjesta prebivališta,
nova zdravstvena knjižica ovjerena od penzijskog fonda u mjestu raseljena (nova zdravstvena knjižica služi kao dokaz da je povratak osiguran u mjestu povratka).

Povratnik sam iz Njemačke, nisam nigdje uposlen, kao ni bilo tko od moje porodice, kako da ostvarim pravo na zdravstveno osiguranje?

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju Federacije BIH, Vi možete biti zdravstveno osigurani putem Zavoda za zapošljavanje odnosno nadležne Kantonalne službe u mjestu prebivališta. Uvjet, da biste ostvarili ovo pravo, je da ste se u roku od 30 dana od dana povratka u BiH prijavili nadležnoj službi zapošljavanja u mjestu prebivališta i ako ste prije odlaska u inozemstvo bili zdravstveno osigurani

IZ PRAKSE UDRUŽENJA VAŠA PRAVA BiH

USKRAĆENO PRAVO

"Kako ostvarujemo zdravstveno osiguranje, mi koji smo iz Zvornika, koji se ne možemo vratiti u svoju kuću?" zapitala je pri ulasku u tuzlansku kancelariju Vaših Prava BiH uplakana Fatima O.

"Ja i moj Mujo čekamo da se vratimo u naš Zvornika više od 8 godina, sada smo smješteni u Kalesiji. Nemamo zdravstveno osiguranje, iako smo dobili rješenja da smo raseljene osobe i ove godine. Nismo ni znali da nam je službenica kalesijskoj Službi za raseljena lica uskratila pravo na zdravstveno osiguranje, sve dok se moj Mujo nije teško razbolio i morao u bolnicu na operaciju glave, jer nam, hvala Bogu, do tada nije doktor ni trebao. U bolnici su nam rekli da nemamo zdravstveno osiguranje, pa ćemo morati platiti za zdravstvene usluge nekoliko hiljada konvertibilnih maraka," zabrinuto je u jednom dahu ispričala Fatima.

"Ne znam kada nam je poništila pečat službe u našim zdravstvenim legitimacijama. Najvjerojatnije je to uradila kada smo joj predavali dokumentaciju, koju smo morali priložiti uz prijavu za re-registraciju raseljenih osoba", nastavlja svoju priču Fatima O.. "Tada nas je pitala da li imamo kakvih primanja. Kada je Mujo odgovorio da prima penziju iz Srbije, uzimala je nešto naše zdravstvene legitimacije i vjerojatno je tada i poništila pečat Službe, na osnovu kojeg smo imali pravo da ovjeravamo legitimacije i ostvarujemo pravo na zdravstveno osiguranje. Nije nam tada rekla šta je uradila," prisjeća se Fatima. Dok priča iz torbe vadi najlonsku vrećicu, pa iz nje po stolu reda svoje dokumente. Trudi se da što detaljnije objasni kakva ju je nevolja snašla.

"Bila sam u Općini nekoliko puta, vezano za ovjeru naših zdravstvenih legitimacija, ali mi je službenica, koja je radila na našem slučaju, rekla da mi imamo penziju iz Srbije, te da ne možemo ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje kao raseljene osobe, nego kao penzioneri. Svi su mi u Općini vrata zatvorili. Sada sam došla kod Vas da mi pognete" kaže Fatima.

Fatima O. rođena 1935. godine i Mujo O. rođen 1928. žive sami u jednoj kući, koju koriste kao alternativni smještaj. Uredno su podnijeli prijave za re-registraciju raseljenih osoba Općini Kalesija, Službi za opću upravu, boračko invalidsku zaštitu i raseljena lica, koja im je potvrdila status raseljenih osoba svojim rješenjem, u kojem im je priznato da kao raseljene osobe imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, pa nije jasno zašto im je to pravo zaista bilo uskraćeno?!

Članom 11 Zakona o raseljenim osobama - prognanicima i izbjeglicama-povratnicima u Federaciju BiH, propisano je da osoba kojoj je priznat status raseljene osobe - prognanika i izbjeglici - povratniku privremeno se osigurava, pored smještaja, prehrane, socijalne adaptacije i psihološke podrške, kao i ostalih nužnih životnih potreba i zdravstvena zaštita.

Pozivajući se na ovaj član, za korisnicu Fatimu O. i njenog supruga Vaša prava BiH su sačinila zahtjev za ponovno utvrđivanje prava na zdravstveno osiguranje po osnovu statusa raseljenih osoba, u kojem smo ukazali na nezakonitosti koje su učinjene u konkretnom slučaju. Zahtjev je upućen kako Službi za opću upravu, boračko invalidsku zaštitu i raseljena lica, tako i općinskom načelniku. Odmah po prijemu ovog zahtjeva izvršena je ovjera zdravstvenih legitimacija Fatime i Muje O.

"Hvala Vam, da nije bilo Vas ova nepravda bi ostale i dalje, a moj Mujo, ne bi mogao da se liječi, jer ne bi imao novca da plati tako skupu operaciju. A sada je zahvaljujući Vama i Vašoj pomoći na oporavku kod kuće", rekla je Fatima, koja je došla u kancelariju Vaših prava BH nakon desetak dana samo da se zahvali na našoj pomoći, te da nas informiše o uspješnom završenom slučaju.