Šta
treba da znate kao vlasnik imovine
Dioba
imovine prilikom razvoda braka
IZBJEGLICE
I RASELJENI MOGU APLICIRATI ZA PROGRAM POMOĆI U OBNOVI I POVRATKU
Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice je javnim pozivom od 25. 6. 2004. godine, objavljenim
u listu "Dnevni Avaz" , pozvalo izbjeglice
iz BIH, raseljene osobe iz BIH i povratnike za registriranje prijava
potencijalnih korisnika pomoći za rekonstrukciju i povratak.
Rok za prijave je otvoren, a dostavljaju se na adresu Ministarstva za ljudska prava BiH ili regionalnim centrima.
Više informacija se može naći na stranicama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice
ŠTA
TREBA DA ZNATE KAO VLASNIK IMOVINE?
Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda garantuje pravo na imovinu, kao jedno od osnovnih i neprikosnovenih prava. Međutim, ovo pravo mnogih građana BiH, je povrijeđeno, te su mnogi u postupku ostvarivanja prava na ponovnu uspostavu vlasništva nad svojom imovinom. Kao vlasnici imovine treba da imate određena znanja, kako bi pravo vlasništva u cijelosti uživali.
ŠTA ZNAČI PRAVO VLASNIŠTVA?
Vlasništvo je vaše pravo da stvar posjedujete - dakle imate je "u rukama", te da njome raspolažete kako vi to želite. Jedino ograničenje koje kao vlasnik imate je da, korištenjem svojih stvari, ne ometate druge u njihovom pravu da koriste svoje stvari. Niko nema pravo da vas ometa u mirnom uživanju vašeg vlasništva. Pravo vlasništva može se ograničiti ili oduzeti samo u javnom interesu, ali u skladu sa ustavom i pod zakonom predviđenim uslovima. U tom slučaju vlasnik ima pravo na punu naknadu za oduzeto ili ograničeno pravo vlasništva. Vlasnik može tužbom zahtijevati od posjednika povrat individualno određene stvari i ovo pravo ne zastarijeva. Mnoge nepodijeljene stvari su u vlasništvu više lica i tad govorimo o suvlasništvu. Suvlasnici imaju pravo da sa tom stvari upravljaju srazmjerno svom suvlasničkom dijelu ili da zahtijevaju diobu stvari. Diobu stvari mogu izvršiti sporazumno ili na sudu. Ako je dioba stvari nemoguća sud će odlučiti da se dioba izvrši prodajom stvari. Neuspjeli se sa prodajom stvari, sud može stvar dosuditi u vlasništvo jednom ili više suvlasnika, ali uz njihovu obavezu da isplate ostalim suvlasnicima naknadu prometne vrijednosti stvari, srazmjerno njihovim dijelovima.
Pored suvlasništva postoji i zajedničko vlasništvo (udjeli u imovini nisu određeni ali su odredivi), te etažno vlasništvo (nedjeljivo zajedničko pravo vlasništva nad zajedničkim dijelovima zgrade).
Vlasništvo se stječe po samom zakonu, na osnovu pravnog posla, odlukom nadležnog državnog organa i nasljeđivanjem. Pošto je tekst namijenjen vlasnicima imovine nećemo obrađivati svaki od načina sticanja vlasništva. Vašu pažnju usmjerit ćemo samo na neka od mogućih dešavanja sa vašom imovinom.
Kao vlasnik imovine važno je da, znate, da u slučaju spajanja ili miješanja vaše imovine sa imovinom drugih vlasnika, koja se ne može razdvojiti, postajete suvlasnik srazmjerno vrijednosti vaše stvari u trenutku spajanja. Imajte na umu da, ukoliko je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik može u roku od jedne godine od dana spajanja ili miješanja stvari zahtijevati da mu stvar u cijelosti pripadne ili da nesavjestan vlasnik naknadi prometnu vrijednost njegove stvari. Ako neko lice izgradi građevinski objekat trajne namjene na zemljištu u vlasništvu drugog lica, stječe pravo vlasništva i na zemljištu na kome je izgrađen objekat, ukoliko nije znalo, ili nije moglo znati, da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta se gradnji nije usprotivio. Vlasnik zemljišta ima pravo u roku od tri godine od dana saznanja za izvršenu izgradnju, a najkasnije u roku od deset godina od završene izgradnje zahtijevati da mu graditelj naknadi prometnu vrijednost zemljišta u vrijeme donošenja sudske odluke. Ako je graditelj znao da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik se usprotivi gradnji, vlasnik zemljišta može zahtijevati da mu pripadne pravo vlasništva na izgrađenom objektu ili da graditelj poruši objekat, a može zahtijevati i da mu isplati prometnu vrijednost zemljišta. Ako vlasnik zemljišta zahtjeva da mu pripadne pravo vlasništva na izgrađenom objektu, dužan je graditelju naknaditi vrijednost objekta. Međutim, ako je graditelj savjestan, a vrijednost izgrađenog objekta znatno premašuje vrijednost zemljišta, objekat i zemljište pripadaju graditelju uz njegovu obavezu isplate naknade prometne vrijednosti zemljišta. U slučaju da je vrijednost zemljišta veća od vrijednosti objekta, vlasnik zemljišta može od suda zahtijevati da izgrađeni objekat dosudi njemu uz obaveznu naknadu graditelju građevinske vrijednosti objekta. Ovaj zahtjev podnosi se u roku od tri godine od dana završetka izgradnje građevinskog objekta
Stvari na kojima postoji vlasništvo su u prometu (možete ih prodati, pokloniti...) ali na njima možete zasnovati i pravo služnosti i pravo zaloge.
ŠTA JE SLUŽNOST?
To je pravo vlasnika jedne nekretnine da za potrebe te nekretnine, koristi nekretninu drugog vlasnika. Ako na primjer ne možete doći do svoje parcele drugačije nego preko parcele drugog vlasnika, imate pravo na zasnivanje služnosti. Služnost možete zasnovati pravnim poslom - sporazumom, ugovorom, zatim odlukom nadležnog organa - sud ili drugi organ ili dosjelošću, koja se stječe kada, na primjer, prelazite preko parcele nekog vlasnika već dvadeset godina, a taj vlasnik se tome ne protivi. Služnost stečena pravnim poslom upisuje se u zemljišne knjige.
Vaše pravo služnosti može i prestati, ako ga ne koristite uzastopno duže od tri godine, a vlasnik se protivi služnosti, ako se služnost ne koristi duže od dvadeset godina, zatim ako ista osoba postane vlasnik obje nekretnine, i na koncu ako obje nekretnine propadnu.
ŠTA JE ZALOGA - HIPOTEKA?
Vašu nekretninu možete opteretit pravom zaloge u korist lica, koje na način određen zakonom može zahtijevati namirenje svog potraživanja iz vrijednosti vaše nekretnine. Hipoteka nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona.
Pravo vlasništva na stvari prestaje kad druga osoba stekne pravo vlasništva na tu stvar (po samom zakonu, pravnim poslom, odlukom nadležnog državnog organa, nasljeđivanjem). Vlasništvo prestaje napuštanjem stvari, propašću stvar i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
DIOBA IMOVINE
PRILIKOM RAZVODA BRAKA
U praksi se vrlo često javlja pitanje o načinu regulisanja diobe imovine bračnih supružnika prilikom razvoda braka. Prije svega, važno je uzeti u obzir da imovina bračnih supružnika može biti posebna i zajednička.
Posebnu imovinu čini imovina koju bračni supružnik ima u času zaključenja braka, imovina koja je data kao miraz, imovina koja je u toku bračne zajednice stečena po nekom drugom zakonskom osnovu, pokloni trećih lica učinjeni u bračnoj zajednici, ali na takav način da se može zaključiti da je poklonodavac učinio poklon samo jednom bračnom supružniku.
Zajednička imovina je ona koju su bračni supružnici stekli radom u toku bračne zajednice, a takođe i prihodi od te imovine, poloni, dobitci od igara na sreću i imovinska dobit od autorskog prava. Zajedničkom imovinom, bračni supružnici raspolažu sporazumno, s tim, što svojim dijelom u zajedničkoj imovini jedan bračni supružnik ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima.
Ukoliko bračni supružnici žele da svoje odnose u pogledu zajedničke imovine drugačije urede, pristupaju zaključenju bračnog ugovora u pismenoj formi, koji moraju potpisati oba supružnika, te ovjeriti kod nadležnog suda.
DIOBA ZAJEDNIČKE IMOVINE
Svakom od bračnih drugova, ukoliko se drugačije ne utvrdi, pripada po jedna polovina zajedničke imovine, koju mogu sporazumno podijeliti.
Međutim, svaki od bračnih drugova može tražiti da sud odredi veći dio od pripadajuće mu polovine zajedničke imovine, ukoliko dokaže da je njegov doprinos u sticanju imovne bio značajno veći.
Utvrđivanje doprinosa sud zasniva ne samo na ličnom dohotku i zaradama bračnog supružnika, već i na osnovu pomoći jednog bračnog druga drugom, na osnovu ostvarenog rada u domaćinstvu i porodici, na osnovu brige oko vaspitanja i podizanja djece, kao i na osnovu svakog drugog rada koji je imao za rezultat uvećavanje i održavanje zajedničke imovine.
Supružnik, čiji je udio u sticanju zajedničke imovine ili pojedine stvari iz zajedničke imovine znatno niži, ili kad to opravdavaju posebne okolnosti, može tužbom zahtijevati diobu zajedničke imovine, tako da sud obaveže drugog bračnog supružnika da mu naknadi protuvrijednost zajedničke imovine na dan donošenja presude.
Takođe, bračni supružnik koji je svojim radom u toku bračne zajednice, doprinio održavanju i povećavanju posebne imovine drugog bračnog supružnika može od istog tužbom zahtijevati odgovarajuću nadoknadu u novcu.
U postupku diobe zajedničke imovine, na zahtjev bračnog supružnika, u njegov dio će se unijeti predmeti iz zajedničke imovine koji služe za obavljanje njegovog zanimanja, a takođe i stvari stečene radom u toku bračne zajednice koji služe njegovoj ličnoj upotrebi.
Ako je vrijednost tih stvari nesrazmjerno velika u odnosu na vrijednost cjelokupne zajedničke imovine, izvršit će se dioba i tih stvari, ukoliko bračni supružnik ne izvrši odgovarajuću naknadu drugom bračnom supružniku ili mu ne ustupi druge stvari.
Bračnom supružniku kojem se povjeravaju zajednička djeca na zaštitu i vaspitanje dodjeljuju se i stvari koje služe djeci ili su namijenjeni njihovoj neposrednoj upotrebi, kao i stvari koje su od interesa da budu u posjedu odnosno vlasništvu djeteta.
Kod diobe zajedničke imovine, svakom bračnom supružniku u njegov dio će se uračunati i srazmjerna vrijednost onog što se duguje po osnovu zajedničkog sticanja u braku.
Moja kuća, koja se nalazi u Federaciji, je u toku rata uništena i niko je ne koristi. Iz tog razloga nisam podnio zahtjev za povrat. Da li zbog toga mogu imati neke negativne posljedice u raspolaganju tom imovinom?
Kada je u pitanju privatna imovina, vlasnik nekretnine ima pravo u svako vrijeme ovlaštenom organu podnijeti zahtjev za vraćanje u posjed nekretnine ili, u Vašem slučaju, zahtjev za povratak i obnovu, što znači da pravo na traženje vraćanja nekretnine u posjed ne podliježe zastari. Pošto je Vaša imovina uništena i niko je ne koristi, nije neophodno da podnosite zahtjev, jer Vi u svakom slučaju ukoliko ste njen vlasnik (upisani u Zemljišne knjige) možete slobodno raspolagati sa njom (otuđiti je, opteretiti i slično). Negativna posljedica nepodnošenja zahtjeva jeste gubitak prava na alternativni smještaj. Prema zakonu, sva lica koja nisu podnijela zahtjev za povrat imovine 28. februara 2002 godine, izgubila su pravo na alternativni smještaj.
Prijenos nadležnosti CRPC
Koji organ sada obavlja poslove bivše Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglih i raseljenih (CRPC) i koje su njene nadležnosti?
Sporazumom između Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske o prijenosu nadležnosti i nastavku finansiranja i rada Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica (SG BiH 32/04) regulisano je pitanje postupka prijenosa nadležnosti Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglih i raseljenih(CRPC) na institucije u Bosni i Hercegovini.
Naime, CRPC je prestao sa radom 31.12.2003. godine a ovim sporazumom je predviđeno da će se nakon ovog datuma finansiranje rada Komisije vršiti iz budžeta Bosne i Hercegovine. Komisija se nakon ovog datuma sastoji od 7 članova, a stručnu i administrativnu pomoć joj pruža Odjel za potporu rada Komisije.
Sa 31.12.2003. godine Komisija je prestala da prima nove zahtjeve i da donosi odluke koje se odnose na potvrđivanje imovinskih prava. Donesene odluke CRPC-a koje nisu uručene do 30. novembra 2003. su dostavljene Arhivu Bosne i Hercegovine do 31.12.2003. Na osnovu posebno zaključenog sporazuma između Komisije i Arhiva BiH, Arhiv BiH će na zahtjev stranke uručivati odluke Komisije koje do tada nisu uručene podnosiocima zahtjeva.
Komisija ima mandat da vrši preispitivanje odluka CRPC-a za koje je uložen zahtjev za preispitivanje. Zahtjevi za ponovno razmatranje odluka CRPC-a će se vršiti u skladu sa odredbama Pravilnika CRPC-a. Odluke Komisije donesene po zahtjevima za ponovno razmatranje su konačne i obavezujuće. Na njih se ne može uložiti žalba i imaju pravno dejstvo kod nadležnih organa kao i prethodne odluke CRPC-a.
Nadalje, Zakonom o prijenosu i rješavanju neriješenih zahtjeva za vraćanje u posjed stana na kojem postoji stanarsko pravo i zahtjeva za vraćanje u posjed nekretnina u vlasništvu koji su podneseni Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (SN FBiH 6/04) regulisano je da neriješene zahtjeve Komisija prenosi općinskoj odnosno gradskoj službi za upravu nadležnoj za stambene poslove. Ovi zahtjevi se rješavaju uporedo sa zahtjevima podnesenim nadležnoj službi u skladu sa Zakonom o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima i Zakona o prestanku primjene zakona o napuštenoj imovini u svojini građana. Po prijemu ovih zahtjeva nadležni organi rješavaju iste po hronološkom redu po kojem su primljeni od strane Komisije.
Ne možete ostvariti svoje pravo?
Potrebna Vam je pravna pomoć?
Za besplatnu pravnu pomoć obratite se u najbližu kancelariju Udruženja "Vaša prava BiH"