Pravo na izdržavanje regulisano je Porodičnim zakonom Federacije BiH (SN FBiH 35/05, 41/05) i Porodičnim zakonom Republike Srpske (SG RS 54/05).

Međusobno izdržavanje bračnih i vanbračnih partnera, roditelja i djece i drugih srodnika je njihova dužnost i pravo. U slučajevima u kojima se međusobno izdržavanje članova porodice ili drugih srodnika ne može ostvariti u cjelosti ili djelimično, društvena zajednica pruža, neobezbjeđenim članovima porodice neophodna sredstva za izdržavanje, po uvjetima određenim Porodičnim zakonom. Odricanje od prava i dužnosti na izdržavanje nema pravnog učinka.

Izdržavanje djece, roditelja i drugih srodnika

ako se djeca nalaze na redovnom školovanju roditelju su dužni da im prema svojim mogućnostima obezbjede izdržavanje, i nakon punoljetnosti, a najdalje do navršene 26.godine života,

ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizičkih ili psihičkih nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, roditelji su dužni da ga izdržavaju dok ta nesposobnost traje.

Maloljetno dijete koje ostvaruje prihode radom ili od imovine, koju ima, dužno je da doprinosi za svoje izdržavanje, kao i za izdržavanje porodice u kojoj živi.

Djeca su dužna da izdržavaju svoje roditelje, koji su nesposobni za rad i ne mogu se zaposliti, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine. Dijete se može osloboditi dužnosti izdržavanja roditelja koji ga iz opravdanih razloga nije izdržavao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obaveza.

Očuh i maćeha dužni su izdržavati svoje maloljetne pastorke, ako djeca nemaju drugih srodnika koji su ih dužni izdržavati. Ova obaveza očuha i maćehe ostaje i nakon smrti roditelja djeteta, ukoliko je u času smrti postojala porodična zajednica između očuha ili maćehe i pastorka. Očuh ili maćeha nisu dužni izdržavati pastorke ukoliko je brak između roditelja i maćehe ili očuha poništen ili razveden.

Pastorak je dužan izdržavati očuha i maćehu ako su ovi njega duže vrijeme izdržavali ili brinuli o njemu, a u slučaju da očuh ili maćeha imaju svoju djecu, dužnost izdržavanja je zajednička za djecu i pastorke.

Roditelj kome je oduzeto ili ograničeno roditeljsko pravo, nije oslobođen dužnosti izdržavanja svoje maloljetne djece.

Obaveza izdržavanja postoji i između ostalih krvnih srodnika u pravoj liniji, kao i između braće i sestara. Ovo pravo se ostvaruje onim redom kojim su davaoci izdržavanja pozvani na naslijeđe u smislu Zakona o nasljeđivanju.

Izdržavanje bračnih partnera

bračni supružnik koji nema dovoljno sredstva za život, ili ih ne može ostvariti od svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na izdržavanje od svog bračnog partnera srazmjerno njegovim mogućnostima.

Zahtjev za izdržavanje bračni partner može postaviti do zaključenja glavne rasprave u postupku za razvod ili poništenje braka, a izuzetno u roku od godine dana od prestanka braka, bračni partner može tužbom kod nadležnog suda tražiti izdržavanje, ako su postojali uslovi za izdržavanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave za razvod ili poništenje braka.

Izdržavanje vanbračnog partnera

Vanbračni partner, koji je živio u vanbračnoj zajednici najmanje tri godine (FBiH i RS) ili kraće, ako je u vanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete (FBiH), te ako nema dovoljno sredstva za život, ili ih ne može ostvariti od svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na izdržavanje od drugog vanbračnog partnera, nakon prestanka vanbračne zajednice, tužbom za izdržavanje kod nadležnog suda u roku od jedne godine dana od prestanka vanbračne zajednice.

Izdržavanje majke vanbračnog djeteta

Otac vanbračnog djeteta dužan je, srazmjerno svojim mogućnostima, izdržavati majku svog djeteta za vrijeme od tri mjeseca prije porođaja i jednu godinu dana nakon porođaja, ako se majka stara o djetetu (FBiH), a nema dovoljno sredstava za život.

IZDRŽAVANJE DJECE

Prema Porodičnom zakonu Federacije BiH

U toku mjeseca februara 2006. godine kancelariji Vaših prava BiH u Sarajevu obratile su se dvije korisnice sa zahtjevom za pokretanje postupka radi ispunjenja obaveze oca da doprinosi izdržavanju djeteta. U oba slučaja se radilo o izdržavanju djece rođene u vanbračnoj zajednici.

Trenutno važeći, kao i raniji Porodični zakon FBiH ne poznaje razliku između djece rođene u braku i djece rođene u vanbračnoj zajednici kada su u pitanju njihova prava. Roditelji su dužni izdržavati svoju maloljetnu djecu, a ukoliko se dijete nalazi na redovnom školovanju obaveza izdržavanja se produžava i nakon sticanja punoljetstva djeteta, a najdalje do 26. godine života. Ukoliko je punoljetno dijete nesposobno za rad (zbog bolesti, fizičkih ili psihičkih nedostataka) roditelji su dužni da ga izdržavaju sve dok ta nesposobnost traje.

Roditelj se ne oslobađa obaveze izdržavanja svoga djeteta čak i kada ne ostvaruje roditeljsko staranje ili kada mu je roditeljsko pravo ograničeno ili oduzeto. Postupak za izdržavanje pred nadležnim općinskim sudom u ime djeteta pokreće roditelj sa kojim dijete živi, ali to može učiniti i organ starateljstva ako roditelj sa kojim dijete živi bez opravdanih razloga ne koristi to pravo. Roditelja koj ije dužan doprinositi izdržavanju djeteta sud će obavezati na plaćanje budućih mjesečnih iznosa izdržavanja u određenom novčanom iznosu. Dosuđeni iznos na ime izdržavanja se može mijenjati (povećavati ili smanjivati) ukoliko dođe do izmjene okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda, odnosno sporazum.

Postupak radi izdržavanja djeteta spada u poseban parnični postupak koji se može rješavati samostalno ili zajedno sa bračnim sporovima i sporovima o utvrđivanju očinstva i materinstva. Sud je obavezan u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti na zaštitu prava i interesa djeteta, a obavezno je prisustvo organa starateljstva radi zaštite interesa djeteta.

IZDRŽAVANJE RODITELJA

Da su roditelji dužni izdržavati djecu u skladu sa Porodičnim zakonom, svjesni su mnogi. Međutim, obaveza punoljetne djece da izdržavaju svoje roditelje takođe postoji, ali se ona u velikoj mjeri zanemaruje. Jedan takav primjer nedavno je zabilježen u kancelariji za besplatnu pravnu pomoć Udruženja Vaša prava BiH u Sarajevu.

Radilo se o starijem korisniku koji je nesposoban za rad i ne može da se zaposli, a nije imao nikakvu imovinu kojom bi sebi mogao priuštiti dovoljno sredstava za život. U Vaša prava BiH došao je po savjet i pomoć u vezi sa obavezom njegove djece da plaćaju izdržavanje.

Korisnik je bio razočaran jer se niko od njegove djece, dva sina i dvije kćerke, svi zaposleni sa redovnim mjesečnim primanjima, nije brinuo o njemu i nije želio da ga izdržava. Čak su odbijali da mu pruže smještaj. Zbog toga je tražio da mu se uradi tužba kako bi tužio svoju djecu za izdržavanje.

Izdržavanje roditelja u skladu sa članom 219. Porodičnog zakona Federacije BiH je zakonska obaveza punoljetne djece. Pri tome se moraju ispuniti uslovi na strani roditelja koji traži izdržavanje a to su: nesposobnost za rad i nemogućnost da se roditelj zaposli, te činjenica da roditelj nema dovoljno sredstava za život ili ih iz svoje imovine ne može ostvariti.

Naš korisnik je ispunjavao uslove koje predviđa Porodični zakon, a najbolje rješenje za njega bio bi smještaj u dom za starije osobe gdje bi imao adekvatnu brigu, ishranu i smještaj. Zbog toga su Vaša prava BiH uradila korisniku tužbu protiv djece, u kojoj se tražilo da sud obaveže svako dijete da na ime troškova smještaja i ishrane svog oca u domu za stare osobe, mjesečno uplaćuje po 80 KM u korist svog oca a na račun staračkog doma.

Nakon što je po tužbi proveden postupak sud je usvojio tužbeni zahtjev i obavezao djecu da svi zajednički doprinose u izdržavanju oca, na način da plaćaju troškove smještaja u domu za starije ljude. Sud je zauzeo stav i jasno naglasio da postoji obaveza roditelja da izdržavaju djecu, ali da ta obaveza postoji i za djecu kada postanu punoljetna i sposobna za privređivanje ukoliko roditelji ne mogu da se samostalno izdržavaju.

Sudska presuda je postala pravosnažna, ali su djeca i dalje odbijala da dobrovoljno plaćaju novčani iznos na ime izdržavanja roditelja na način kako ih je obavezao sud u presudi. kako bi riješili problem korisnika i omogućili mu da uživa svoje pravo, Vaša prava BiH su predložila pokretanje izvršnog postupka. Podnesen je prijedlog za izvršenje na plati koji je sud usvojio, pa sada, mimo volje djece, njihovi poslodavci, od primanja koja djeca ostvare, redovno odbijaju sumu novca i uplaćuju je na račun doma za stare osobe gdje je smješten naš korisnik.

IZDRŽAVANJE - ZAKONSKO PRAVO ILI MILOSTINJA

Na osnovu propisa koji regulišu pravo na izdržavanje, prije svega Porodični zakon, može se steći dojam da je ova oblast dobro uređena i da su lica koja primaju izdržavanje dobro zaštićena. Kroz cijeli Porodični zakon provlači se nit o posebnoj zaštiti malodobne djece s akcentom na izdržavanje. Također se roditeljima, ali i organima starateljstva pa čak i sudovima nameću obveze u zaštiti malodobnika. Pored toga i odredbama niza drugih zakona se na indirektan način ostvaruje ovo pravo. Međutim svi ti silni propisi “padaju u vodu” pred stvarnim stanjem i problemima s kojima se susreću primaoci izdržavanja pri ostvarivanju prava. Najbolje to znaju i osjete na svojim plećima oni koji takvo pravo već godinama pokušavaju ostvariti. Jedna od njih je i korisnica Udruženja Vaša prava BiH, majka troje djece, koja se za pomoć obratila mobilnom timu Vaših prava BiH u Brezi.

kada se obratila za pomoć Vašim pravima BiH već je posjedovala cijelu hrpu dokumenata vezano za ostvarivanje prava na izdržavanje malodobne djece od strane bivšeg supruga. korisnica je naime, početkom 1993. godine zajedno s bivšim mužem i djetetom izbjegla iz Zavidovića, nakon niza problema, smještaj našla u neuslovnom podrumu jedne kuće u Gornjoj Brezi gdje i danas stanuje. U istom podrumu je rodila još dvoje djece iz braka. Nedugo po rođenju trećeg djeteta počinju se javljati i prvi bračni problemi. Pravdajući se poslovnim obavezama, njen muž je sve češće odlazio u Zavidoviće, da bi nakon izvjesnog vremena potpuno napustio bračnu zajednicu. Od prijatelja je saznala da njen suprug u Zavidovićima živi s drugom ženom. Od tada je prošlo više od deset godina a da otac nije vidio svoju djecu, niti na bilo koji način pomogao u njihovom izdržavanju.

Pokušavala je korisnica uspostaviti kontakte putem prijatelja i rodbine, ali su pokušaji ostali bezuspješni, jer je otac njihove djece odbijao svaki kontakt. Obraćala se ona i Centru za socijalni rad radi postupka mirenja, međutim suprug se nije odazivao na zakazane pokušaje mirenja. Godine su prolazile, sama se brinula o troje maloljetne djece, radeći na povremenim poslovima i uz pomoć koju je dobijala od svoga oca, penzionera, koji i sam teško živi. Jedina pomoć od Centra za socijalni rad bila je, u nekoliko navrata, jednokratna novčana pomoć u mizernom iznosu i savjeti kako da ostvari pravo na izdržavanje. Predloženo joj je da podnese tužbu za razvod braka, kojom bi se riješilo i pitanje izdržavanja malodobne djece. U Centru za socijalni rad su joj objasnili da Centar nema mogućnosti uraditi takvu tužbu, te da se obrati advokatu. Na mnoga vrata je kucala i molila za pomoć u sastavljanju tužbe, a vrijeme je i dalje prolazilo.

Djeca su postavljala pitanja o ocu na koje majka nije mogla dati odgovor. Preživljavala je od minimalnih primanja ostvarenih najčešće čišćenjem, održavanjem stubišta ili drugim fizičkim poslovima.

Napokon, krajem 2002. godine korisnica je uz pomoć općinskog službenika sastavila tužbu, brak je razveden a na ime doprinosa za izdržavanje djece otac je obvezan da mjesečno daje novčani iznos od 150 kM. Mada je određeni iznos nedovoljan za potrebe troje djece školskog uzrasta, korisnica je bila zadovoljna, vjerujući da je njenim mukama došao kraj. Ubrzo je shvatila da presuda koju je dobila neće riješiti njene probleme. Mjeseci su prolazili a mjesečna obaveza oca se niti jednom nije realizovala. Budući da za druge vidove pomoći nije znala, savjete je tražila od općinskih službenika, koji su joj pojasnili da od prijedloga za izvršenje presude nema ništa, jer njen bivši muž nije zaposlen pa se izvršenje nema na čemu sprovesti.

Tražeć i pomoć od jedne do druge institucije, saznala je i za Udruženje Vaša prava BiH i zatražila pomoć. Od pravosnažnosti presude već je prošlo tri godine, a njen bivši muž – izvršenik i dalje je odbijao dobrovoljno izvršavati svoje obaveze.

Vaša prava BiH predložila su da sastave za korisnicu Prijedlog za izvršenje nad pokretnim ili nepokretnim stvarima. Međutim, korisnica nije znala ni adresu bivšeg supruga, pa ni to da li ima pokretne ili nepokretne imovine. Radi lošeg imovnog stanja i nemogućnosti da ode u Zavidoviće, nije mogla pribaviti ni odgovarajuće izvode iz zemljišnih knjiga, niti druge informacije koje bi bile od koristi.

Uvidjevši težinu slučaja, osoblje Vaših prava BiH angažiralo se da pomogne korisnici i prikupi potrebne informacije kako bi mogli nastaviti postupak. Dobivene informacije nisu bile povoljne: izvršenje nad nepokretnostima bilo je nemoguće provesti jer se nepokretna imovina njenog bivšeg muža još uvijek vodila na njegovom ocu.

Pravnici Udruženja Vaša prava BiH su, stoga, odlučili pribaviti adresu izvršenika i saznati da li posjeduje pokretnu imovinu. Na osnovu prikupljenih informacija i odobrenja korisnice pravnici Udruženja su se odlučili za pokretanje Postupka prisilne naplate u izvršnom postupku.

Vaša prava BiH su uradila Prijedlog za izvršenje, a korisnica ga je poštom dostavila sudu u Zavidovićima. kako odgovor nije stigao u roku, Udruženje je za korisnicu napisalo i nekoliko urgencija radi ubrzanja postupka.

Konačno je Općinski sud u Zavidovićima odredio predloženo izvršenje, kojim je predviđen popis, procjena i prodaja pokretnih stvari izvršenika radi namirenja cjelokupnog iznosa za period za koji je utvrđena obveza izdržavanja. Nakon toga je, kako zakon i nalaže, sud nastavio postupak i donio odgovarajući zaključak o dozvoli izvršenja. Pristupajući izvršnim radnjama, sudski izvršilac je utvrdio “da nema pokretnih stvari podobnih za izvršenje”. Iako je zakon bio na njenoj strani, korisnica osim još jedne pismene potvrde o tome, nije imala koristi.

Utjeha da potraživanje može pokušati naplatiti u eventualnim kasnijim postupcima, te da se izvršni postupak može pokrenuti čim se sazna za postojanje bilo kakve imovine ili zaposlenja izvršenika, nije bila dovoljna.

Unatoč svim zakonom predviđenim mehanizmima, sistem je i ovoga puta zakazao. Žrtve su samohrana majka i troje malodobne djece. Izostala je volja nadležnih organa, prvenstveno Centra za socijalni rad i suda, koji svoju obvezu nevoljno i aljkavo ispunjavaju. Jednako tako je odgovorno i nadležno tužilaštvo koje ima mogućnost za pokretanje krivičnih postupaka protiv lica koja izbjegavaju obvezu izdržavanja, ali se pokretanje takvih postupaka izuzetno rijetko dešava.

Kada će korisnica ostvariti pravo na izdržavanje nepoznato je. Ipak, ostaje nada da će ovaj slučaj doprinijeti jačanju svijesti vlasti i nadležnih organa, a prozivanje njihovog (ne)rada uticati da u buduće pronađu načine da zakonske odredbe primjene i u praksi.

PRAVNA POMOĆ

Do kojeg perioda životne dobi djece su roditelji dužni da ih izdržavaju?

Prema Porodičnom zakonu FBiH roditelji su dužni izdržavati maloljetno dijete i u izvršavanju te obaveze moraju koristiti sve svoje mogućnosti i sposobnosti. Ako se dijete nalazi na redovnom školovanju, roditelji su dužni prema svojim mogućnostima, osigurati mu izdržavanje i nakon punoljetnosti, a najdulje do navršene 26. godine života. Ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizičkih ili psihičkih nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, roditelji su dužni izdržavati ga dok ta nesposobnost traje. Roditelj koji ne ostvaruje staranje, ili kojem je ograničeno ili oduzeto roditeljsko staranje, ne oslobađa se dužnosti izdržavanja djeteta.

Da li su djeca dužna da izdržavaju svoje roditelje?

Prema članu 219. Porodičnog zakona FBiH (Službene novine FBiH br. 35/05 i 41/05) punoljetno dijete je dužno izdržavati svog roditelja koji je nesposoban za rad i ne može se zaposliti, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. Dijete se može osloboditi dužnosti izdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije izdržavao u vrijeme kada je bio obavezan, u skladu sa zakonom. Također je prema članu 221. istog Zakona pastorak dužan, pod uslovima iz člana 217. i 219. ovog zakona, izdržavati maćehu ili očuha ako su ovi njega duže vrijeme izdržavali ili se brinuli o njemu. Ako maćeha ili očuh imaju i svoju djecu, dužnost izdržavanja je zajednička za djecu i pastorke.

Izdržavanje bračnog partnera

U braku sam više od 20 godina i željela bih da se razvedem. Zanima me da li mogu tražiti izdržavanje od bračnog druga. Moj suprug ima stalan posao, a ja sam nezaposlena. S obzirom na profesiju i godine života postoji mala vjerovatnoća da ću se zaposliti.

Ukoliko su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, možete podnijeti tužbu za razvod braka. Sud može razvesti brak i po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako su ispunjeni zakonski uvjeti, odnosno ako postoji sporazum između Vas. Zahtjev za izdržavanje možete postaviti već prilikom podnošenja tužbe za razvod braka, a najkasnije do zaključenja glavne rasprave. Izuzetno to pravo možete tražiti posebnom tužbom, ali najkasnije godinu dana od prestanka braka, ako su uvjeti za izdržavanje postojali u vrijeme zaključenja glavne rasprave u postupku za razvod braka.

U postupku za izdržavanje sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za izdržavanje. Sud će ocijeniti Vaše imovno stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena Vaših potreba. Osim navedenog, sud će cijeniti i utvrđivati mogućnost osobe koja je dužna davati izdržavanje, odnosno uzeti u obzir sva njegova primanja i stvarne mogućnosti, kao i njegove vlastite potrebe i zakonske obaveze izdržavanja. Pravo na izdržavanje prestaje ako sklopite novi brak ili zasnujete vanbračnu zajednicu ili postanete nedostojni tog prava, odnosno ako više ne postoje zakonski uvjeti za izdržavanje. Za sve detaljnije informacije oko sačinjavanja tužbe za razvod braka i izdržavanja, obratite se u najbližu kancelariju Vaša prava BiH.

Povećanje alimentacije

Presudom kojom se brak razveo između mene i mog bivšeg supruga, dijete je povjereno meni i određena je obaveza oca da na ime izdržavanja malodobnog djeteta mjesečno doprinosi sa iznosom od 70 KM. Međutim, dijete je sada krenulo u školu i povećale su se njegove potrebe, tako da je taj iznos premali kako bi zadovoljio trećinu potreba koje dijete ima. Otac ne želi da dobrovoljno daje veći iznos. Šta da radim?

U skladu sa odredbama člana 214. i 215. Porodičnog zakona u FBiH (SN FBiH 35/05, 41/05), možete podnijeti tužbu nadležnom sudu radi izmjene odluke o izdržavanju djeteta zbog izmijenjenih okolnosti. Ove okolnosti morate dokazati u parničnom postupku.

Po provedenom postupku, sud će na osnovu dokaza i ukoliko nađe da je tužbeni zahtjev osnovan, donijeti presudu kojom se mijenja pravomoćna presuda kojom se brak razvodi i to u dijelu kojim se određuje iznos koji otac mora da daje na ime izdržavanja malodobnog djeteta.

IZ PRAKSE UDRUŽENJA VAšA PRAVA BiH

Nekada i zakon može praviti smetnje za izdržavanje djeteta

NESRETNE OKOLNOSTI I SRETAN KRAJ

Prema zakonu, upis podataka o roditeljima djeteta u matičnu knjigu rođenih vrši se samo uz saglasnost oba roditelja, ali kako upisati ime oca koji je poginuo prije nego što se dijete rodilo?

Prije izvjesnog vremena mobilnom timu Vaših prava BiH u kotor Varoši obratila se korisnica Slavica Čolić sa nesvakidašnjim problemom. Nije se ovdje radilo o teško rješivom problemu, (a što je bila izuzetno olakšavajuća okolnost), nego je bila riječ o proceduralnoj, pravnoj začkoljici. Međutim, i pravni proceduralni zapleti našim korisnicima znaju zadati glavobolju, pa se obraćaju Vašim pravima BiH za pomoć i rješenje problema.

Konkretan problem naše korisnice pojavio se nakon pogibije njenog brata Miće Kovačića, koji je živio u vanbračnoj zajednici sa nevjenčanom ženom Ljiljanom Elčić u domaćinstvu.

Oko tri mjeseca prije termina za porođaj, Mićo je nesrećnim slučajem izgubio život. Osim velike tuge nevjenčana supruga i porodica nisu ni pretpostavljali kakve još probleme mogu doživjeti, a koji se tiču prava na izdržavanje još nerođenog djeteta.

Nakon što je Ljiljana rodila kćerku, imala je problem da u matične knjige upiše ime svoga poginulog nevjenčanog muža kao oca malodobne kćerke i slijedom toga, beba nije nosila prezime svoga oca. Ova činjenica ne samo da je pogodila majku bebe, nego je takođe teško pogodila i roditelje i braću i sestre poginulog. Beba i njena majka su prije samog porođaja živjeli u zajedničkom domaćinstvu sa svekrvom i ostalim članovima porodice poginulog i svi su željeli da djetetu u matičnu knjigu rođenih bude upisano ime oca te da dijete nosi očevo prezime. Potpuno istu želju je imala i majka djeteta. Međutim uslijed postojećih zakona nisu mogli upisati Miću kovačića kao oca djeteta.

Zašto?

Praksa i zakonski propisi decidno propisuju da se upis u matičnu knjigu rođenih u odnosu konkretan problem naše korisnice pojavio se nakon pogibije njenog brata Miće Kovačića, koji je živio u vanbračnoj zajednici sa nevjenčanom ženom Ljiljanom Elčić u domaćinstvu. Oko tri mjeseca prije termina za porođaj, Mićo je nesrećnim slučajem izgubio život. Osim velike tuge nevjenčana supruga i porodica nisu ni pretpostavljali kakve još probleme mogu doživjeti, a koji se tiču prava na izdržavanje još nerođenog djeteta. Nakon što je Ljiljana rodila kćerku, imala je problem da u matične knjige upiše ime svoga poginulog nevjenčanog muža kao oca malodobne kćerke i slijedom toga, beba nije nosila prezime svoga oca. Ova činjenica ne samo da je pogodila majku bebe, nego je takođe teško pogodila i roditelje i braću i sestre poginulog. Beba i njena majka su prije samog porođaja živjeli u na podatke oba roditelja, vrši samo uz saglasnost oba roditelja pa samim time u rubrici koja se odnosi na oca ove podatke može dati samo otac neposredno ili neka druga osoba uz punomoć oca. ali kako upisati ime oca u ovom slučaju kada je otac nažalost poginuo prije nego što se dijete rodilo. U matičnu knjigu rođenih bilo je upisano samo ime majke Ljiljane Elčić, a rubrika za ime oca ostala je prazna.

Za porodicu poginulog Miće Kovačića ova situacija je bila bolno iskustvo, osim toga činjenica upisa imena oca stvarala je pravo baki, tetki i stricu da srazmjerno učestvuju u izdržavanju i staranju o tek rođenom djetetu.

Porodica poginulog i majka djeteta su se počeli interesovati na koji način da riješe ovaj pravni problem. Obišli su mnogo kancelarija, ali niko im nije dao koristan i precizan odgovor.

To je bio razlog da se članovi navedene porodice, odnosno tetka i stric male bebe obrate u kancelariju mobilnog tima Vaših prava BiH u kotor Varošu. Opisali su problem i pravnici Vaših prava BiH uspjeli su naći rješenje kako da upišu ime poginulog Miće Kovačića kao ime oca tek rođene Željane Elčić.

Željeni upis u matičnu knjigu rođenih može se ostvariti sudskim putem, odnosno indirektnim sudskim putem. Naime, neophodno je bilo da majka Ljiljana i dijete Željana, zastupana po majci kao zakonskoj zastupnici, tuže zakonske nasljednike poginulog Miće Kovačića da priznaju da je on otac malodobne Željane Elčić, a što su zakonski nasljednici dužni priznati i omogućiti da se dijete upiše kao kćer poginulog Miće Kovačića.

Tako su i postupili. Vaša prava BiH su napravila tužbu i korisnike poučila o pravima u postupku. kada je tužba stigla do majke poginulog Miće, Vaša prava BiH su, na njen zahtjev, sačinila odgovor na tužbu gdje priznaje tužbeni zahtjev u cjelini i obavezuje se da će omogućiti upis njenog poginulog sina Miće Kovačića kao oca djeteta Željane Elčić. U ovome predmetu postoji logika da postoji imovinski interes koji određuje lica koja mogu biti tužena i koja mogu osporavati ili priznati upis u matične knjige rođenih za lica koja nisu živa. Naime zakonski nasljednici kada priznaju očinstvo za ostavioca samim time su priznali i pravo djeteta da učestvuje u ostavinskom postupku, a s obzirom da je riječ o najužoj rodbini automatski su i priznali i obavezu ali i pravo da učestvuju u izdržavanju i staranju o djetetu.

U ovom slučaju nije postojao problem između ljudi koji su u svemu bili složni i jedinstveni, već u pravnom propisu koji im je onemogućavao da sprovedu dogovor u djelo.

Na njihovu sreću, a naše zadovoljstvo, postoji Udruženje Vaša prava BiH, koje pruža besplatnu pravnu pomoć i koje im je pomoglo u rješavanju pravnog problema. Smatramo da smo na ovaj način omogućili porodici da novac koji su uštedili dobivši besplatnu pravnu pomoć, potroše na izdržavanje male Željane, čiji je život tako tragično počeo.

Ovakvi slučajevi zaposlenima u Vašim pravima BiH čine veliko zadovoljstvo, te potvrđuju naše ubjeđenje u korisnost postojanja organizacije kao što je Udruženje Vaša prava BiH.

Za besplatnu pravnu pomoć obratite se u najbližu kancelariju Udruženja "Vaša prava BiH"