Organizirani dobrovoljni povratak u Hrvatsku (prevoz osoba i stvari)

Provedbeni plan stambenog zbrinjavanja povratnika u RH

Način stambenog zbrinjavanja

Podnošenje zahtjeva

Rokovi

Postupak obrade zahtjeva

Pravna pomoć

Iz prakse Udruženja Vaša prava BiH

važeći putni dokument (BiH ili RH) ili da ste podnijeli zahtjev za povratak u RH putem UNHCR-a i Ureda Vlade RH za izbjeglice i prognanike;
izbjegličku legitimaciju BiH ili izbjeglički karton (izdanu u Banja Luci i Trebinju) ili potvrdu o statusu izbjeglice od Ministarstva za izbjeglice BiH i stari dokument iz RH;
dokaz o obezbjeđenom smještaju u RH (zapisnik o uvođenju u posjed imovine, ili izjavu udomitelja u slučaju da je Vaša imovina zauzeta ili oštećena).

PROVEDBENI PLAN STAMBENOG ZBRINJAVANJA POVRATNIKA U RH

U cilju povratka lica koja su napustila svoje domove i koja se mogu smatrati izbjeglicama u skladu sa definicijom Ženevske konvencije iz 1951. godine, kao i ostvarivanja uslova za povratak i trajni smještaj lica koja nisu vlasnici stana ili kuće, a koja su živjela u stanovima u društvenom vlasništvu donesen je Provedbeni plan stambenog zbrinjavanja povratnika u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske.

KO MOŽE OSTVARITI PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE?

Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju povratnici koji su bivši nosioci stanarskog prava na stanovima u društvenom vlasništvu, bez obzira nalaze li se izvan ili u Republici Hrvatskoj.

Uslov za podnošenje zahtjeva je da povratnici nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu kuću ili stan na području RH, odnosno na području država nastalih raspadom bivše SFRJ, ili da iste nisu prodali, darovali ili na drugi način otuđili nakon 08.11.1991. godine odnosno da nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca.

Pripadajuća stambena površina utvrđuje se u odnosu na broj osoba u porodičnom domaćinstvu i to: za jednu osobu 35 kvadratnih metara stambene površine, koja se za svaku slijedeću osobu povećava za po 10 kvadratnih metara.

NAČIN STAMBENOG ZBRINJAVANJA

Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se na jedan od slijedećih načina:

IZVAN PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI:

najam stana u vlasništvu države – plaća se zaštićena najamnina u iznosu od 1,53kn po kvadratnom metru pripadajućeg stambenog prostora;
kupnja vlastitog stana prema odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (NN RH 109/01), po povoljnim uslovima uz dugoročnu otplatu na rate.

NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI:

najam stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi;
najam kuće u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi;
darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu vlastite oštećene kuće ili za gradnju kuće na vlastitom zemljištu;
darovanje građevinskog zemljišta i osnovnog građevinskog materijala za gradnju kuće.

Područja RH na kojima će se osigurati stambeno zbrinjavanje

Stambeno zbrinjavanje povratnika osigurat će se u prvom redu u onim opštinama i gradovima RH gdje su te osobe prije (1991.) imale prijavljeno prebivalište, odnosno koristile stan u društvenom vlasništvu.

Ako to nije moguće, stambeno zbrinjavanje osigurat će se na drugim područjima RH, a prema raspoloživosti useljivog stambenog prostora.

Ukoliko povratnik odbije takav stan izvan opštine ili grada gdje je nekada imao prebivalište, stambeno će se zbrinuti na području nekadašnjeg prebivališta, kada se stvore uslovi.

PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA STAMBENO ZBRINJAVANJE

Zahtjevi se podnose na tipskom obrascu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka RH, a postoje dva obrasca ovisno o tome odnosi li se zahtjev na stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi ili izvan područja posebne državne skrbi.

Obrasci se mogu dobiti u Ministarstvu, odnosno Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice, u hrvatskim diplomatsko–konzularnim predstavništvima, predstavništvima UNHCR-a, kao i najbližim centrima za pravnu pomoć.

Popunjeni obrasci sa odgovarajućom dokumentacijom dostavljaju se lično ili putem pošte kao preporučena pošiljka na jednu od slijedećih adresa:

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka – Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice, (Radnička cesta br. 22, Zagreb)
diplomatsko – konzularna predstavništva RH
predstavništva UNHCR-a

POTREBNI DOKUMENTI KOJI SE PRILAŽU UZ ZAHTJEV

fotokopija osobnih dokumenata za punoljetne osobe
fotokopija rodnog lista ili domovnice za maloljetne osobe
ovjerena izjava o vlasništvu /suvlasništvu nekretnina i stambenih objekata i o tome da se žele vratiti i živjeti u RH (izjava je sastavni dio tipskog obrasca, a ovjerava se u kod javnog bilježnika u RH, te u nadležnim sudovima u BiH, Srbiji i Crnoj Gori)
podatke odnosno dokaz o stanu u društvenom vlasništvu kojeg su nekada koristili (ugovor o davanju stana, rješenje suda i sl.)
Svi nekadašnji korisnici jednoga stana u društvenom vlasništvu mogu podnijeti samo jedan zahtjev za stambeno zbrinjavanje.

ROKOVI ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA

za stambeno zbrinjavanje izvan područja posebne državne skrbi rok je bio do 30.09.2005. godine
za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi nema utvrđenog krajnjeg roka za podnošenje zahtjeva.

POSTUPAK OBRADE ZAHTJEVA NAKON PODNOŠENJA

Zahtjevi se obrađuju prema redoslijedu zaprimanja.

U slučaju da podnositelj zahtjeva ne dostavi potrebnu dokumentaciju, nadležna uprava će tražiti dopunu zahtjeva u roku od jednog mjeseca, te će u slučaju da podnositelj propusti dostaviti dokumentaciju, staviti predmet u stanje mirovanja do njegove dostave.

Ako podnositelj, nakon provedenog postupka ispunjava uslove, pismom se obavještava da će biti stambeno zbrinut i da je uvršten na listu za stambeno zbrinjavanje.

Ako podnositelj ne ispunjava uslove obavještava se o odbijanju zahtjeva sa obrazloženjem zbog čega se odbija zahtjev.

Podnositelj zahtjeva čiji je zahtjev odbijen može u roku od jednog mjeseca od dobijanja pismene obavijesti podnijeti prigovor posebnom povjerenstvu koje imenuje Ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo.

Povjerenstvo za razmatranje prigovora ima pet članova, a čine ga tri stalna člana koji su predstavnici Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Državnog odvjetništva i Ministarstva rada i socijalne skrbi te dva pridružena člana od predstavnika grada ili opštine i od predstavnika regionalne uprave (županije) ovisno o području gdje se lice želi vratiti. Izvjestitelj povjerenstva je predstavnik Ministarstva. Predsjednik povjerenstva je predstavnik Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Odluka povjerenstva je valjana ako su prisutna najmanje tri člana. U slučaju izjednačenog broja glasova odlučuje glas predsjednika Povjerenstva.

Promatrači rada Povjerenstva su do tri nevladine organizacije.

Povjerenstvo se sastaje po potrebi, a najmanje jedanput mjesečno ako ima prigovora, odnosno na zahtjev Ministarstva.

Povjerenstvo može nakon razmatranja prigovora vratiti zahtjev Ministarstvu na ponovni postupak ili potvrditi odbijanje zahtjeva. Povjerenstvo može pozvati podnositelja zahtjeva zbog utvrđivanja dodatnih činjenica.

Podnositelj zahtjeva može putem tužbe redovnom sudu zahtijevati stambeno zbrinjavanje od strane Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 12.06.2003. godine.

Ministarstvo – Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice formira mjerodavnu listu lica i njihovih porodica koje bi se trebale stambeno zbrinuti, utvrđuje se područje i način stambenog zbrinjavanja (vlasništvo ili najam) te se pravi lista opština i gradova u kojima je potrebno osigurati određeni broj stanova.

Ministarstvo će na temelju obrađenih zahtjeva i utvrđene mjerodavne liste lica, naročito utvrditi:

broj lica i članova porodica koji će se stambeno zbrinjavati
načini stambenog zbrinjavanja po opštinama i gradovima
područja stambenog zbrinjavanja po opštinama i gradovima
procjena sredstava koja je potrebno osigurati za provedbu Plana u državnom proračunu
plan kupnje odnosno pribavljanja stanova za najam povratnicima

Stambeno zbrinjavanje formalno se rješava potpisivanjem ugovora o najmu stana u skladu sa odredbama Zakona o najmu stanova ili ugovora o kupoprodaji stana.

PRAVNA POMOĆ

STAMBENO ZBRINJAVANJE IZVAN PODRUČJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Imam status izbjeglice u BiH iz Republike Hrvatske, sada bih želio da se vratim u svoje prijeratno mjesto prebivališta. Bio sam nosilac stanarskog prava na stanu u Republici Hrvatskoj koji se nalazi izvan područja od posebne državne skrbi. Da li mogu da izvršim povrat svog stana ili da li postoji drugi način regulisanja mog stambenog pitanja po povratku u Hrvatsku ?

U pravnom sistemu Republike Hrvatske institut "stanarsko pravo" više ne postoji, pa ne možete da izvršite povrat stana na kojem ste bili nosilac stanarskog prava.

U pogledu regulisanja Vašeg stambenog pitanja na drugi način, trebali ste da podnesete zahtjev za stambeno zbrinjavanje izvan područja državne skrbi. Zahtjev za stambeno zbrinjavanje na propisanom obrascu se morao dostaviti Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice, Hrvatskom konzularnom predstavništvu ili uredu UNHCR-a, ili da se pošalju preporučenom poštom Ministarstvu mora, turizma prometa i razvitka/Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice. Rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bio je 30.09.2005. godine. Znači ukoliko ste do navedenog datuma podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanje izvan područja državne skrbi, isto pravo ćete i ostvariti.

Bio sam nosilac stanarskog prava na stanu u RH, koji se nalazi izvan područja posebne državne skrbi i podnio sam zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Da li ću ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje i kakav je postupak nakon predaje zahtjeva?

Za bivše nosioce stanarskog prava, obzirom da stanarsko pravo više ne postoji kao pravni institut u pravnom sistemu RH, na osnovu Zaključka o načinu stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici kuće ili stana, a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu, Vlada Republike Hrvatske utvrdila je provedbeni plan stambenog zbrinjavanja povratnika na područjima koja su izvan područja posebne državne skrbi.

Povratnici u Republiku Hrvatsku su bili dužni podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje u ili izvan područja posebne državne skrbi. Uslov je da povratnici nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu porodičnu kuću ili stan na području RH ili na području država nastalih raspadom bivše SFRJ, ili da iste nisu prodali, poklonili ili na bilo koji način otuđili nakon 08.10.1991. godine odnosno da nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca.

Planirani postupci nakon obrade zahtjeva za stambeno zbrinjavanje su:

Uspostava transparentnog postupka prigovora formiranjem povjerenstva za razmatranje prigovora
Pribavljanje potrebnih stanova
Davanje stanova u najam – sklapanje ugovora o najmu, odnosno prodaja stanova
Uspostava sistema upravljanja i održavanja stanova, odnosno stambenih zgrada
Uspostava sistema naplate i praćenja plaćanja najamnina i drugih troškova stanovanja
Kontinuirano izvještavanje o toku provedbe plana

NAKNADA ZBOG KORIŠTENJA PRIVATNE IMOVINE

Vlasnik sam kuće u okolini Dubrovnika. Kuću i Hrvatsku sam napustio početkom ratnih dejstava, u oktobru 1991.godine. Zahtjev za povrat svoje imovine, odnosno kuće, podnio sam krajem 2001. godine, a kuća mi je ispražnjena i vraćena u martu ove godine. Da li imam pravo na naknadu od države Hrvatske za ovaj period u kojem je moja kuća bila pod upravom države?

Izmjenama i dopunama Zakona o područjima od posebne državne skrbi iz jula 2002. godine predviđena je obaveza države Hrvatske za isplatu naknade štete za ograničeni vremenski period, i to nakon 30.oktobra 2002. godine, odnosno 31. decembra 2002. godine ako država nije vratila zauzetu imovinu nakon tih datuma. Prema ovom Zakonu naknada se može tražiti za razdoblje od 01.11.2002. godine do dana fizičkog povrata vaše kuće.

Kako ste vi povrat svoje imovine zatražili krajem 2001. godine, odnosno prije 01.08.2002. godine, a imovina vam nije vraćena u posjed do 30.10.2002. godine, imate pravo na naknadu za razdoblje koje počinje od 01.11.2002. godine do datuma kada vam je kuća vraćena, dakle marta ove godine. Naknadu možete zatražiti preko Regionalnog ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice u Dubrovniku.

Nakon ovog poštom ćete dobiti obrazac nazvan "Nagodba" koji trebate potpisati i vratiti natrag Upravi za prognanike, povratnike i izbjelice pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka RH. Visina naknade iznosi 7 kuna po kvadratnom metru stambene površine. Potpisivanjem “Nagodbu” ne znači da ste se odrekli prava na naknadu štete za razdoblje koje nije obuhvaćeno “Nagodbom”.

POTVRDA O RADNOM STAŽU U HRVATSKOJ

Molimo Vas da mi odgovorite kako mogu dobiti potvrdu o radnom stažu koji sam ostvarila u razdoblju od 01.08.1972. do 31.8.1992. godine? Potvrda mi je potrebna radi reguliranja starosne mirovine. Trenutno živim u BiH.

Za utvrđivanje staža nadležna je područna služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) na području na kojem je osoba koja podnosi zahtjev osigurana. Ako je podnositelj zahtjeva izvan radnog odnosa, a od posljednjeg osiguranja je proteklo više od 12 mjeseci, nadležna je područna služba na području koje je prebivalište osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inostranstvu (što je Vaš slučaj), nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje. U zahtjevu je potrebno navesti razdoblja za koja se traži da se utvrdi staž i priložiti eventualne dokaze o stažu za koji se traži utvrđivanje. .

IZ PRAKSE UDRUŽENJA VAŠA PRAVA BiH

Korisnici Udruženja Vaša prava BiH koji čekaju reviziju statusa izbjeglice i sanjaju dan kada će se tog statusa dobrovoljno odreći potpisom na formularu

VOLUNTARY REPARATION FORM

Formular za dobrovoljni povratak

Ispunjavanje formulara za dobrovoljni povratak iz naslova ovog teksta, posljednji je u nizu raznovrsnih oblika pomoći koju Vaša pava BiH pružaju svojim korisnicima koji imaju status izbjeglice i očekuju prekogranični povratak.

Prethode, naravno, mnogi drugi postupci, različiti formulari, prijavljivanja, prikupljanje dokumentacije… Višegodišnji napori za ostvarivanje prava na dom i prava na povratak nekima se i danas čine uzaludni, jer godine prolaze a egzistencijalna pitanja jednog broja izbjegličkih porodica još uvijek nisu riješena.

Ima, međutim i onih koji su u prethodnim godinama uz našu pomoć status izbjeglice zamijenili statusom povratnika i danas žive na svojim prijeratnim adresama.

Ovo je priča o onima koji su još samo korak do cilja.

Obnova kuće u toku

(Općina Gradac, Zadarska županija)

U martu ove godine, na privremenu adresu Zorke Kovačević, u selo Srednja Slatina, Opština Šamac, stiglo je Rješenje Ureda državne uprave Zadarske županije kojim joj se utvrđuje pravo na obnovu obiteljske kuće.

Zajedno s njom i članovima njene porodice, radovali smo se ovoj poštanskoj pošiljci, jer je konačno Zorka Kovačević korak bliže svom cilju - povratku u selo Mazin, Općina Gračac.

Kancelariji Udruženja Vaša prava BiH Zorka se prvi puta obratila početkom 2004. godine, nakon što je dobila negativno rješenje po zahtjevu za obnovu obiteljske kuće. Razlog prvobitnog odbacivanja zahtjeva, bila je nepotpuna dokumentacija.

Upravo u to vrijeme bio je aktuelan poziv Vlade Republike Hrvatske da vlasnici imovine koji žele obnovu i povratak na predviđenim formularima dostave svoje zahtjeve. Tako smo i za Zokru Kovačević popunili formular i njen Zahtjev "opremili" svom potrebnom dokumentacijom: izjavama, potvrdama, fotokopijama …

Sretnim sticajem okolnosti Zorkina kćerka sa porodicom već se vratila u Hrvatsku, pa je na osnovu punomoći koje smo u nekoliko navrata pisali, mogla obezbijediti dokumente iz Matičnog ureda i Katastra u Gračacu.

Obzirom da naša korisnica Kovačvić čeka reviziju statusa izbjeglice i nema putne isprave s kojom bi mogla putovati u Hrvatsku, uz pomoć posljednje Punomoći napisane u Kancelariji Vaših prava BiH krajem aprila 2006. godine, u ime Zorke Kovačević Ugovor o obnovi i opremanju obiteljske kuće sa nadležnim Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske, potpisala je njena kćerka. Kuća se gradi i priča je tako privedena kraju. Za Vaša prava BiH slučaj ipak još nije zatvoren. Ostaje da Zorki Kovačević pomognemo da obavi predviđenu proceduru povratka u Hrvatsku, a na to, vjerujemo, neće dugo čekati.

Privremeni smještaj u naselje Strmica do obnove stambenog objekta

(Šibensko-kninska županija)

Kuća porodice Ćosić od Šibenika je bila udaljena samo 19km. Nalazila se u selu Varivoda, općina Knin. Gradili su je 1989. godine. Otac porodice, Stojan Ćosić, umro je u jeku rata u Hrvatskoj, 1994. godine. Kod suda u Kninu pokrenut je ostavinski postupak, pa je Stojanova supruga, Pera Ćosić, te godine naslijedila nekretnine i ostvarila pravo na porodičnu penziju.

Nakon "Oluje" sa djecom je 1995. godine napustila Hrvatsku, izbjegla u Srbiju, a zatim u BiH. Već godinama sa sinom Ilijom živi u jednoj od prostorija Osnovne škole u selu Donji Kladari, opština Modriča. U alternativnom smještaju čeka reviziju statusa izbjeglice i strahuje od najave mogućnosti zatvaranja ovog kolektivnog smještaja. Ilija prima 40KM socijalne pomoći koja mu je dodijeljena kao osobi ometenoj u razvoju. To je Ćosićima jedini stalni izvor prihoda. Peri je obustavljena isplata penzije 2000. godine, jer nakon potpisivanja međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske, iz Knina nije mogla obezbijediti dokumente za nastavak isplate porodične penzije.

Najveći problem Ćosića je bio - pristup dokumentaciji. Nisu mogli doći do izvoda iz matičnih knjiga, niti u Republici Hrvatskoj obaviti verifikaciju dokumenata koje je izdala tzv. Republika Srpska Krajina.

U više navrata i na različite načine Vaša prava BiH pružila su im pomoć. Za Ćosiće smo blagovremeno popunili sve aplikacije koje su predviđene procedurama UNHCR-a za dobrovoljni povratak, rekonstrukciju porodične kuće, reviziju statusa izbjeglice u BiH. Pokušavali smo na različite načine da pribavimo i izvode iz matičnih knjiga. No, pozitivna iskustva koja imamo sa drugim općinama u Republici Hrvatskoj, nisu se, nažalost, potvrdila u slučaju općine Knin.

Prije godinu dana smo putem UNHCR-a u njihovo ime tražili da budu privremeno smješteni u neki od kolektivnih centara u Hrvatskoj dok im se ne obnovi kuća, jer bi svi problemi koje imaju bili puno lakše rješivi da ne podrazumijevaju prekogranične aktivnosti.

Čekajući odgovor, Pera Ćosić je krajem maja 2006. godine, otputovala u Knin. Uspjela je za sebe i svoju djecu obezbijediti izvode iz matičnih knjiga rođenih, i podnijeti zahtjev za naknadni upis u matičnu knjigu državljana, obzirom da je, prema informacijama iz Matičnog ureda Knin, sva dokumentacija stradala u ratu.

Nakon što obezbijede domovnice, putem IOM-a biće preseljeni u Naselje Strmica blizu Knina u kojem su uslovi boravka puno pristojni od ovih u kojima sada žive.

Institucije države do kojih čak ni uz našu pomoć nisu uspijevali doći, biće im na dohvat ruke, pa granične barijere više neć biti prepreka da Pera Ćosić pribavi dokumente za ostvarivanje prava na porodičnu penziju i obnovu kuće u zaseoku Krčma Berića, selo Varivoda. Sljedeće godine u ovo vrijeme, obećali smo, navratićemo ako preko Knina krenemo na more.

Stambeno zbrinjavanje

(Osječko-baranjska županija)

Procedura organizovanog povratka iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku očekuje i porodicu Stojčić.

U njihovom slučaju, teško je reći gdje će se vratiti, obzirom da projekat stambenog zbrinjavanja bivših nosilaca stanarskog prava, nažalost, ne podrazumijeva povrat stanova na kojima su građani to pravo stekli prije rata.

Mara i Mile Stojčić najradije bi u Čepin, gdje su imali stan, ali su kao mogućnost naveli Osijek, ili bilo koji drugi grad Osječko-baranjske županije.

Stojčići ispunjavaju sve uslove za stambeno zbrinjavanje do konačnog rješenja strambenog problema u Republici Hrvatskoj. Putem Udruženja Vaša prava BiH i posredstvom UNHCR-a iz Tuzle, u junu 2005. godine podnijeli su Zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a u martu 2006. godine obavili su razgovor u Ured za prognanike i izbjeglice u Republici Hrvatskoj. Sada čekaju poziv za nastavak procedure. Sve godine izbjeglištva smješteni su kod rodbine u selu Kruškovo Polje, opština Šamac. Zbog arogantnog i protuzakonitog ponašanja uposlenika bivšeg OMI-a u Šamcu, ni 2000. godine nisu podnijeli zahtjev za reregistraciju statusa izbjeglice. Svi njihovi planovi bili su i ostali vezani za Hrvatsku, tako da su propustili prvobitni rok za podnošenje zahtjeva za reregistraciju i 2005. godine. Stojčićima smo ukazali na moguće probleme koji bi se mogli javiti u proceduri prikupljanja dokumenata za organizovani povratak, ukoliko ne obezijede status izbjeglice u BiH, a u OMI Moriča smo ličnom intervencijom osigurali da Zahtjev naknadno bude zaprimljen. Tako je Stojčićima ostalo samo da čekaju potvrdu statusa izbjeglice u BiH i poziv iz Osječko-baranjske županije sa konkretnom ponudom za rješenje stambenog problema.

Mi iz Udružnja Vaša prava BiH i dalje ćemo biti uz naše korisnike i nastojati da učinimo sve što je u skladu sa projektom pružanja besplatne pravne pomoći, da do slijedeće godine u ovo vrijeme ove izjegličke priče budu konačno završene. Tada ćemo, možda, ovim porodicama u nekom sličnom novinskom tekstu poslati pozdrave kao što na kraju ovog teksta šaljemo našim bivšim korisnicima: Čolićima u Borovo Naselje, Stojanovićima u Glinu, Kronićima u Trpinju, i svim bivšim izbjeglicama kojima smo tokom godina postojanja Udruženja pomogli da ostvare svoje pravo na dom i vrate se kućama.