|
|
|
Utvrđen Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u građanskim stvarima Javnim zagovaranjem moguće je doći do prihvatljivog rješenja Udruženje Vaša prava BiH zahvaljujući brojnim sastanicima sa predstavnicima vlasti kao i opsežnom akcijom javnog zagovaranja uspjelo u namjerama usvajanja prihvatljivog rješenja.
Vijeće ministara BiH, na 12. redovnoj sjednici, utvrdilo je Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u građanskim stvarima, koji će Ministarstvo pravde uputiti Parlametarnoj skupštini BiH, na razmatranje, po osnovnoj zakonskoj proceduri. Ovime će znatno biti poboljšan pristup pravdi podjednako za sve građane u BiH. Novi Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u građanskim stvarima obuhvatio je i nevladine organizacije kao subjekte ovlaštene za pružanje pravne pomoći i pravo zastupanja u upravnim sporovima, prekršajnom, parničnom, napravničnom i izvršnom postupku. Prethodni nacrt zakona, koji je upućen Vijeću ministara, nije uključivao ovu odredbu. Novim Prijedlogom zakona poboljšava se pristup pravdi podjednako za sve građane u BiH, što je daljnji korak u reformi pravosuđa i novi kvalitet u razvoju i garanciji jačanju vladavine prava usklađen s evropskim standardima. Prema ovom zakonskom projektu, pravo na besplatnu pomoć imaju građani koji spadaju u kategoriju ugroženih lica kao što su primaoci socijalne pomoći, nezaposleni bez drugih redovnih prihoda, lica lošeg imovnog stanja, djeca bez roditeljskog staranja, kao i lica kojima je prethodno u kratkom vremenskom periodu utvrđeno pravo na dodjelu pravne pomoći. U korisnike besplatne pravne pomoći spadaju i lica koja uživaju pravo na međunarodnu zaštitu poput tražilaca azila, izbjeglica, žrtava trgovine ljudima i lica sa privremenim prihvatom. Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na opšte informacije o pravima i obavezama, pravni savjet i pomoć u popunjavanju obrazaca, pravnu pomoć u sastavljanju svih vrsta pismena, zastupanje pred organima uprave i institucijama, zastupanje na sudu, sačinjavanje apelacija, kao i pravo u postupcima mirnog rješavaja spora (medijacija). Finalizacija ovog zakona, prema ocjeni eksperata, predstavlja dalji korak BiH u reformi pravosuđa i novi kvalitet u razvoju i garanciji jačanja vladavine prava, u skladu sa evropskim standardima. |
|
|
|
Države su odgovorne osigurati odgovarajuće kapacitete kako bi odgovorile vlastitim obavezama u pogledu poštivanja odredbi Evropske konvencije koja ima supremaciju nad domaćim zakonodavstvom SEMINAR O EVROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA I EVROPSKOJ KONVENCIJI O LJUDSKIM PRAVIMA U ORGANIZACIJI VIJEĆA EVROPE IZ STRAZBURA I VAŠIH PRAVA BiH Obaveza zemalja koje su ratificirale Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda jeste osiguranje institucionalnih i drugih pretpostavki za efektivnu primjenu principa i odredbi ovog međunarodnog akta, akcentirali su sudionici seminara, održanog u Sarajevu krajem prošlog mjeseca, o apliciranju Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu i odredbama Evropske konvencije Cilj seminara, koji je okupio bh. pravosudne djelatnike, dužnosnike institucija nadležnih za sigurnost i predstavnike asocijacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, jeste unapređenje domaće sudske prakse u pogledu ostvarivanja ljudskih prava putem Evropskog suda za ljudska prava. Uspostava Suda Bosne i Hercegovine i posebno Odjela za ratne zločine umnogome doprinosi tome da se principi Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, posebno njenih članova 2 i 3, efikasno i dosljedno provode na cijeloj teritoriji države, kazala je Nedžmija Kukričar, menadžerica regije Centar Udruženja ''Vaša prava BiH'' na početku rada seminara o apliciranju Evropskom sudu za ljudska prava i odabranim članovima Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, koji je održan 23. i 23. maja 2007. Organizatori ovog seminara, Vijeće Evrope iz Strazbura i Vaša prava BiH predstavili su učesnicima seminara značaj članova 2 i 3 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, koji govore (čl.2) da je pravo svakoga na život zaštićeno zakonom, te da je mučenje zabranjeno odredbom da se niko ne smije podvrgnuti mučenju ni nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni (čl.3). Ovi članovi su usko povezani i cilj im je da zaštite osobni i fizički dignitet pojedinca i grupe. Sve žrtve torture u BiH mogle bi se, rečeno je na seminaru, svrstati u tri grupe: žrtve podvrgnute torturi u toku sukoba, žrtve silovanja i drugih formi seksualnog nasilja, te članovi porodica nestalih osoba i žrtve vezano za postratna dešavanja. Žrtve podvrgnute torturi u toku sukoba jesu grupa koja se pretežno najviše javljala Udruženju ''Vaša prava u BiH''. To su isključivo ljudi koji su bili u logorima. Službeni podatak o tačnom broju preživjelih logoraša nije poznat, a govori se otprilike o 200.000 ljudi. ''Ukoliko se tome doda 30.000 nestalih osoba, onda možemo vidjeti o kakvom se teškom i kompleksnom problemu radi'', kazali su sudionici iz Udruženja. Govoreći o žrtvama silovanja i drugim formama seksualnog nasilja, naglašeno je kako treba znati da je Sud za ljudska prava presudio da silovanje ima karakter torture i predstavlja kršenje člana 3. Rečeno je i to da je silovanje kao forma torture u BiH počinjeno u toku oružanog sukoba. Tačan broj žrtava silovanja ne postoji, ili zbog toga što žrtve ne žele o tome govoriti, ili zbog toga što ne žele ponovno preživljavati sve strahote. Što se tiče članova porodica nestalih, Dom za ljudska prava je našao da su njihova neizvjesnost i patnja u toku dužeg perioda uzrokovali takvo mentalno stanje koje ima kvalifikaciju prekršaja zabrane torture (mučenja) prema čl. 3 Evropske konvencije. Na seminaru je upozoreno kako logoraši i žrtve seksualnog nasilja nisu priznata ili zaštićena kategorija prema posebnom zakonu kao žrtve torture, a da je problem to što država BiH nema krovni zakon koji bi regulirao pitanja takvih osoba. Zbog svega toga se, naglašeno je, to pitanje regulira na različitim nivoima, entitetskim i kantonalnim. Drugog dana skupa, razmatrani su aspekti člana 6. Evropske konvencije kojim je zajamčeno pravo na pravično suđenje (2002. godine BiH ratificirala Evropsku konvenciju). Kako je u uvodnom obraćanju istaknula advokatica pred Sudom u Strasbourgu Ivana Roagna, pravo na pravično suđenje, među ostalim, podrazumijeva neometan pristup sudu, razumnu dužinu postupka, javno saslušanje, odnosno objavljivanje sudskih odluka, te pretpostavku nevinosti, pravo da se brani šutnjom i pravo na vrijeme neophodno za pripremu odbrane i na pravnu pomoć, ukoliko je to neophodno. Komentirajući upite sudionika seminara koji su se odnosili na način rada Suda u Strazburu, Roagna je kazala kako taj sud ne uvažava opravdanja tipa "da pretrpanost sudova uzrokuje kašnjenja u rješavanju predmeta". Stav Suda u Strazburu je da su države odgovorne osigurati odgovarajuće kapacitete kako bi odgovorile vlastitim obavezama u pogledu poštivanja odredbi Evropske konvencije koja ima supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Odgovarajući na upit predsjednice Suda Bosne i Hercegovine Meddžide Kreso u vezi sa slučajem kada optuženi u određenoj fazi postupka odbije da se pojavi na sudu, a sud donese rješenje da se pretres nastavi, bivša advokatica pred Evropskim sudom za ljudska prava ocijenila je kako se u tom slučaju ne radi o kršenju prava optuženog, te da se takav slučaj može tretirati kao dobrovoljni odustanak optuženog od prava pojavljivanja pred sudom. Kako je rečeno, Sud u Strazburu rješava godišnje u prosjeku oko 1.600 predmeta, a apliciranje u tom sudu podrazumijeva da je zainteresirana strana iscrpila sve pravne lijekove, odnosno iskoristila kompetencije domaćih sudova za eventualno razrješenje određenog spora. Predstavnici Vaših prava BiH su istakli da svoje aktivnosti provode prije svega pokušavajući obezbijediti uživanje ljudskih prava svojih korisnika u okvirima bh. društva i sistema, a nakon toga raditi na apliciranju Sudu u Strazburu. Ovakav pristup treba dovesti do jačanja domaćih pravoudnih kapaciteta u smislu zaštite ljudskih prava njenih građana. U situacijama kada takva zaštita izostane, Vaša prava BiH će koristiti međunarodne organe za zaštitu interesa i prava svojih korisnika. Odluke Evropskog suda za ljudska prava odnose se uglavnom na ocjenu povreda postupka, a rijetko se tiču samog merituma spora. Učešće su, uz predstavnike organizatora, uzeli predstavnici Suda BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, Helsinškog odbora za ljudska prava u RS-u i entitetskih centara za edukaciju sudija i tužitelja. |
|
|
|
Uspjesi EFIKASAN UPRAVNI POSTUPAK Prijava Domu za ljudska prava, koja je sačinjena za našeg korisnika Dragu Savičića, podnesena je još 17. septembra 2002. godine. Od tada, borba za povrat stana je nastavljena i pred službom za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj općine Banovići, zatim pred Ministarstvom prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona i na kraju pred Kantonalnim sudom u Tuzli. Od podnesenog zahtjeva za povrat stana proteklo je više od sedam godina, a naš korisnik nije ostvario pravo na povrat stana. Naša zabrinutost je s razlogom ukazivala na postojanje opstrukcije rješavanja ovog problema od strane opštinskog organa uprave koji nije postupio po odluci Kantonalnog suda u Tuzli. Tako je bilo neophodno pisati žalbu, po treći put, nadležnom ministarstvu. Prije nekoliko dana, sav zbunjen ušao je Drago u našu kancelariju sa odlukom Ustavnog suda BiH (CH/02/12253) tražeći njeno tumačenje. Ustavni sud je zaključio da su upravni organi bili nedjelotvorni, te da su postupili protivno svojim zakonskim obavezama jer nisu donijeli konačnu i pravosnažnu odluku o zahtjevu za povrat stana, više od sedam godina, čime je povrijeđeno načelo efikasnosti organa uprave. Također, Ustavni sud je utvrdio da je Kantonalni sud pravilno utvrdio povredu člana 8. Evropske konvencije i člana 1 Protokola broj I uz Evropsku konvenciju, ali je propustio da sam meritorno okonča predmet, već je predmet vratio na ponovni postupak čime je naš korisnik trpio direktnu štetu. Zbog svega ovoga, naloženo je Federaciji Bosne i Hercegovine da preuzme sve mjere za konačno i pravosnažno rješavanje postupka, po zahtjevu za povrat stana, u roku od 6 mjeseci i da podnosiocu prijave nadoknadi iznos od 3.605,00 KM na ime kompenzacije za povredu prava na pravično suđenje u razumnom roku. Sada nestrpljivo očekujemo datum kada će nadležna služba općine Banovići, na osnovu novog ispitivanja gospodina Savičića, donijeti konačnu odluku o povratu stana. |
|
|
nazad