Dan Roma-8. April

Povodom 8. aprila-dana Roma

Romi spadaju među najugroženiju populaciju u Bosni i Hercegovini. Romske zajednice u Bosni i Hercegovini su naročito ugrožene zbog nedostatka ličnih dokumentata, diskriminacije i ograničenog pristupa građanskim, političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima. Ovome treba dodati i problem raseljeništva, uzrokovan sukobima na području Zapadnog Balkana, koji je ionako siromašnu romsku zajednicu doveo na sam rub egzistencije i siromaštva.

Loši uslovi života, stambeni problemi, prepreke u obrazovanju, nedostatak mogućnosti za stvaranje prihoda, uskraćivanje pristupa osnovnim pravima i slobodama predstavljaju dodatno opterećenje za ionako loše stanje Roma u Bosni i Hercegovini.

Prioriteti rješavanja ovog lošeg stanja su zacrtani u dokumentima romske dekade 2005-2015 Bosne i Hercegovine – Strategija socijalnog uključivanja Roma. Kao što je navedeno u Strategiji, jedan od prvih prioriteta koje treba riješiti je pitanje ličnih dokumenata, dok iz ovoga slijedi pristup i ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava.

Shvativši probleme ove populacije Udruženje „Vaša prava BiH“ i UNHCR su tokom 2009. i 2010.godine nastavili raditi na aktivnostima s ciljem da se doprinese povećanom pravnom i socijalnom uključivanju Roma, kroz olakšan pristup pravima i njihovo ostvarivanje u BiH. Koristi od ovih projekata do sada je na najkonkretniji način vidjelo preko 2000 korisnika, a za njih je ukupno riješeno više od 2500 predmeta.

Osim što se na ovaj način projekat aktivno doprinosi smanjenju i sprečavanju apatridije, a potom i trgovine ljudima, kao problema koji se naročito odražavaju na romsku populaciju, posebno one koji su se raselili, treba napomenuti i značajan napredak ostvaren u pristupu zapošljavanju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti. Međutim, općenito stanje u pristupu socijalnim i ekonomskim pravima i dalje ostaje jedan o najznačajnijih problema.

Bez odgovarajućih dokumenata, Romi nisu priznati kao osobe pred zakonom i često su izloženi riziku od apatridije i zloupotreba kakva je trgovina ljudima. Ova de facto apatridija se često prenosi u naredne generacije. Dokumenti su od suštinske važnosti za dokazivanje ili sticanje državljanstva, te pristupu i ostvarivanju prava koje za sobom povlači. Nedostatak ličnih dokumenata i/ili upisa u matične knjige predstavlja prepreku integraciji Roma u lokalne zajednice. Na primjer, djeci se uskraćuje upis u škole, odrasli ne mogu legalno raditi, a zdravstvena zaštita i socijalne usluge su nedostupne.  Nedostatak jednog dokumenta često vodi do ‘lančane reakcije’, gdje osobe ne mogu dobiti druge dokumente. Raseljenje stanovništva tokom sukoba na Zapadnom Balkanu su pogoršala ovaj problem, pošto postojeći dokumenti mogu biti izgubljeni ili uništeni, dok su krhke veze sa zajednicama porijekla pokidane, porodice su razdvojene, te je potrebno platiti administrativne takse za dokumente itd. Zbog marginalizacije i izolacije, sami Romi često nisu svjesni značaja upisa u matične knjige, naturalizacije i dokumenata koji su potrebni za potpuno ostvarivanje osnovnih građanskih, političkih, socijalnih i ekonomskih prava. U isto vrijeme, vlastima nedostaje razumijevanja i osjetljivosti za obim i moguće posljedice ovog problema, konkretnu potrebu i postupke kojima bi se ovaj problem riješio.

U posljednih nekoliko godina Udruženje „Vaša prava BiH“ i UNHCR ulažu zajedničke napore, prvenstveno kroz pružanje besplatne pravne pomoći, kako bi pomogli prevazilaženju sadašnjeg lošeg stanja kod romske populacije. Od 2008 godine, uvažavajući specifičnu situaciju i potrebu da se na specifične probleme odgovori na adekvatan način, Udruženje „Vaša prava BiH“ i UNHCR su započelo sa aktivnostima na implementaciji posebnog projekta sa ciljem da se omogući upis u matične knjige osobama romske nacionalnosti koje nisu bile upisane u matične knjige. Rješavajući građanska stanja ove populacije, kroz upis u matične knjige rođenih, državljana i vjenčanih, te pribavljanje ličnih karata ili nekih drugih dokumenata, otpočeo je proces koji je prethodnica pristupu i ostvarivanju drugih prava Roma, prvenstveno ekonomskih i socijalnih prava.

Tokom implementacije projekta lokalne romske NVO su pokazale veliki interes za saradnju, te je ova saradnja, kao izuzetno bitna za dalju afirmaciju romskog NVO sektora, nastavljena. Saradnja sa predstavnicima vlasti i sudionicima u ovom procesu je itekako važna, a i ona je u proteklom periodu bila izuzetna. Uporedo sa ovim radilo se na senzibiliziranju opće javnosti o problemu ove populacije, kroz posebno kreiranje informativne kampanje.

S bozirom na dosadašnje rezultate možemo biti zadovoljni u realizaciji prevdiđenih aktivnosti. Treba imati na umu da je iza svake preduzete aktivnosti i broja jedan ljudski život, sudbina majke, djeteta, porodice. Ovakvo shvatanje problema, dovelo je do izuzetnih rezultata, ali smo još uvijek daleko od cilja. Konačan cilj treba da bude da svi Romi u BiH imaju lična dokumenta, te da ravnopravno sa drugim građanima ostvaruju osnovna ljudska prava. Ukoliko smo svojim radom učinili da se kroz  aktivnosti bar malo poboljša sveukupno stanje, to nam je največe priznanje. Svjesni da imamo još mnogo da uradimo, idemo dalje u pružanju pomoći.