Category Archives: Pravna pomoć

CkQSORlXAAAmf4V

Konferencija-Vladavina prava i pristup pravosuđu u BiH

06. 06. 2016. godine, Vaša prava BiH (VPBiH) i Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH bili su domaćin foruma o vladavini prava i pristupu pravosuđu u Bosni i Hercegovini. Cilj foruma je bio da olakša dijalog između aktera u cijelom pravosudnog sistemu u BiH, kao i omogućiti sudionicima izvan BiH da istaknu poteškoće  i uspjehe s kojima su se susretali u provedbi učinkovitih postupaka pravne pomoći izvan BiH.

Konferencija je otvorena obraćanjem gospodina Emira Prcanovića, izvršnog direktora VPBiH, o konceptu pristupa pravdi definisanu kroz obavezu ostvarivanja prava običnih i socijalno ugroženih osoba kako bi se i njihov glas čuo,  ispitivanje diskriminacije i pozivanje donositelja odluka na odgovornost. Gospodin Prcanović istaknuo je važnost razvoja učinkovitog i usklađenog sistema besplatne pravne pomoći u BiH.

Nakon uvodnog govora gospodina Prcanovića, usljedio je govor ambasadora H.E. Jurriaan Kraak-a, ambasadora Nizozemske u BiH. U svom govoru veleposlanik Kraak naglasio važnost učinkovitog sistema pristupa pravosuđu prilikom osiguravanja građanima puno uživanje njihovih prava i sloboda, te priznao da se “vladavina prava” kao pojam ne može u potpunosti provesti ako se ne osigura pristup pravdi svim građanima na fer, nepristranoj osnovi. Veleposlanik Kraak također potvrdio potporu Vlade Kraljevine Nizozemske projektu “Jačanje i promocija uspostave sistema pristupa pravosuđu u BiH.” Na kraju je gđa. Ružica Jukić iz Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, navela postojeće prakse u pogledu pravne pomoći u BiH.

Prvi panel – Jačanje vladavine prava i pristup pravosuđu u BiH: Nedavna zbivanja – značilo je fokusiranje na ciljeve i postignuća Pillar-a 3, kao i nacrt zakona o pravnoj pomoći u BiH. Nažalost, predstavnici vlasti BiH nisu prisustvovali konferenciji, uključujući i one koji su bili pozvani od strane Ministarstva pravde BiH, Vrhovnog suda Federacije BiH, te Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH.

Nakon toga, razgovor je krenuo prema međunarodnim i regionalnim iskustvima u provedbi pravne pomoći. Vladimir Petronijević, iz Grupe 484, govorio je o pristupu pravdi i razvoju pravne pomoći u Srbiji. Usljedila je prezentacija gospodina Dušana Šabića iz Open Society Foundation iz Srbije o pristupu pravosuđu kao aspektu održivih razvojnih ciljeva. Gospođa Elena Georgievska, iz Udruženja Mladih pravnika Makedonije (MYLA) govorila je o ograničenjima na pristup pravosuđu u Makedoniji. Na kraju, putem telekonferencije, gospodin Peter can den Biggelaar, izvršni direktor odbora za pravnu pomoć u Nizozemskoj, opisao je nizozemski mješoviti javno-privatni model pravne pomoći, a ključnu ulogu ravnoteže između zaštite prava i pružanja usluga.

Fokus završnog panela je na tome kako poboljšati pristup pravdi i olakšati postupak za osobe kojima je potrebna pravna pomoć. Gospodin Vehid Šehić, iz Foruma građana Tuzle, osudio je trenutni nedostatak odgovornosti u pravosudnom sistemu. Gospođa Zikreta Ibrahimović, zamjenik predstavnika BiH pred ESLJP, govorila je o ulozi člana 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i njegove primjene u olakšavanju pristupa pravdi. Gospodin Nedim Kulenović, pravni stručnjak udruženja Vaša prava BiH, govorio je o načinima na koje se pristup pravdi u BiH može poboljšati i ojačati uključujući i stvaranje jedinstvenog sistema zakona za poticanje jednakog pristupa pravdi, te priveo panel kraju.


RomaPhoto-byAldinFafulovic2

Svjetski dan Roma -8.april

Svjetski dan Roma obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog u travnju 1971. godine u Londonu. Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni. Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje koja simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizira nebo. Crveni kotač u sredini zastave simbolizira putovanja i migracije Roma.

1990. godine na Svjetskom kongresu Roma održanome u Poljskoj odlučeno je da se 8. april proglasi Svjetskim danom Roma.

O novim dešavanjima i pričama sa terena možete saznati na našoj Facebook stranici https://www.facebook.com/vasaprava?ref=hl ili na Twitter-u https://twitter.com/VasaPravaBih

U Bosni i Hercegovini, Romi spadaju među najugroženiju populaciju . Pored siromaštva, koje je učinilo da romska populacija u Bosni i Hercegovini bude naročito ugrožena, tome treba dodati problem koji se odnosi na nedostatak ličnih dokumenata, a koji vode ka ograničenom pristupu građanskim, političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima.

Nedostatak ličnih dokumenata je doveo do isključenosti mnogih Roma iz osnovnih političkih i socijalnih prava, kao što je pravo na glasanje, socijalna zaštita, obrazovanje, pristup zdravstvenoj zaštiti, itd. Također, to je izazvalo dodatne prepreke u ostvarivanju imovinskih prava. Nemogućnost pribavljanja dokumenata je povezana sa siromaštvom a vodi daljoj isključenosti iz javnog života. Ova de facto apatridija se često prenosi u naredne generacije. Dokumenti su od suštinske važnosti za dokazivanje ili sticanje državljanstva, te pristup pravima koje ono za sobom povlači. Nedostatak ličnih dokumenata i/ili upisa u matične knjige predstavlja prepreku integraciji Roma u postojeće zajednice. Tako su djeca uskraćena za mogučnost školovanja, odrasli ne mogu legalno raditi, a zdravstvena zaštita i socijalne usluge su nedostupne.  Zbog društvene marginalizacije, sami Romi često nisu svjesni značaja upisa u matične knjige i dokumenata koji su potrebni za potpuno ostvarivanje osnovnih građanskih, političkih, socijalnih i ekonomskih prava. U isto vrijeme, vlastima nedostaje razumijevanja i osjetljivosti za obim i moguće posljedice ovog problema, konkretnu potrebu i postupke kojima bi se ovaj problem riješio.

Prioriteti rješavanja ovog lošeg stanja su zacrtani u dokumentima romske dekade 2005-2015 Bosne i Hercegovine – Strategija socijalnog uključivanja Roma. Kao što je navedeno u Strategiji, jedan od prvih prioriteta koje treba riješiti je pitanje ličnih dokumenata, dok iz ovoga slijedi pristup i ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava.

Udruženje “Vaša prava BiH” je odavno shvatilo probleme ove populacije, te je još 2008 godine započelo provoditi aktivnosti s ciljem da se doprinese povećanju socijalne uključenosti Roma, kako bi se olakšao pristup pravima i njihovo ostvarivanje u BiH. Radeći predano i marljivo na implementaciji ovih aktivnosti, u saradnji sa raznim pojedincima i institucijama, postignuti su izuzetni rezultati.

Tokom implementacije projekta lokalne romske NVO su pokazale veliki interes za saradnju, te je ova saradnja, kao izuzetno bitna za dalju afirmaciju romskog NVO sektora, nastavljena. Saradnja sa predstavnicima vlasti i sudionicima u ovom procesu je itekako važna, a i ona je bila izuzetna. Uporedo sa ovim radilo se na senzibiliziranju opće javnosti o problemu romske populacije.

S ozirom na dosadašnje rezultate možemo biti zadovoljni u realizaciji predviđenih aktivnosti. Treba imati na umu da svaki završen predmet predstavlja jedan ljudski život, sudbinu majke, djeteta, porodice. Ovakvo shvatanje i pristup u rješavanju problema, dovelo je do izuzetnih rezultata, ali smo još uvijek daleko od cilja. Konačan cilj treba da bude da svi Romi u BiH imaju lična dokumenta, te da ravnopravno, kao i drugi građani, ostvaruju osnovna ljudska prava. Ukoliko smo mi u Udruženju „Vaša prava BiH“ svojim radom učinili da se kroz  aktivnosti bar malo poboljša sveukupno stanje, to nam je največe priznanje. Svjesni da imamo još mnogo da uradimo, idemo dalje u pružanju pomoći.

O novim dešavanjima i pričama sa terena možete saznati na našoj Facebook stranici https://www.facebook.com/vasaprava?ref=hl ili na Twitter-u https://twitter.com/VasaPravaBih

2016-02-26 11.31.23

Analiza radnog zakonodavstva u BiH

Od novembra 2015. godine Udruženje „Vaša prava Bosne i Hercegovine“ je provodilo projekat „Smanjenje eksploatacije na radnom mjestu i jačanje zaštite prava radnika u Bosni i Hercegovini“ kojeg podržava Kanadski fond za lokalne inicijative (Canada Fund for Local Initiatives / Fonds Canadien d’Initiatives Locales).

Analize možete preuzeti ovdje:

ANALIZA RADNOG ZAKONODAVSTVA U BIH (874)

ANALYSIS OF LABOUR LEGISLATION IN BiH (1368)

U okviru navedenog Projekta, održano je šest radionica/javnih debata u većim gradovima BiH (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar, Bijeljina i Prijedor), Cilj ovih debata bilo je pronalaženje odgovora na sve prisutniju eksploataciju na radnom mjestu, omogućavanje učinkovitije zaštite radničkih prava, kao i dugoročno stvaranje uslova za unaprijeđenje uslova rada i podizanje životnog standarda najugroženijih kategorija stanovništva u Bosni i Hercegovini. Ove radionice su iskorištene i za razmjenu iskustava u primjeni novog radnog zakonodavstva, te je bilo naročito dragocijeno učestvovanje radnika, uglavnom žena, odnosno sindikalnih predstavnika na navedenim radionicama, odnosno javnim debatama.

Udruženje „Vaša prava Bosne i Hercegovine“ naročito je dobro pozicionirano da ponudi svoj doprinos raspravi o novom radnom zakonodavstvu. Udruženje djeluje već petnaest godina, te je kroz svojih devet kancelarija prisutno u oba bosanskohercegovačka entiteta, gdje kontinuirano pruža besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim kategorijama građana (bh državljana) i stranaca, pa i u oblasti radnog prava. Navedeno je naročito značajno kod ocjene konkretne primjene radnog zakonodavstva u praksi, odnosno njegovog ostvarivanja u konkretnim radnim odnosima. Naime, novo radno zakonodavstvo, pored problematičnih odredaba, nudi i mnoga poboljšanja u odnosu na prijašnje zakone o radu. Ipak, treba biti pažljiv kod zaključka da je pozicija radnika u stvarnosti poboljšana u odnosu na period od proteklih šesnaest godina tokom kojih su se primjenjivali prijašnji zakoni o radu u entitetima.

Upravo je nedosljedna primjena prijašnjeg zakonodavstva dovodila do teških kršenja prava iz radnog odnosa, koja su često poprimala oblik eksploatacije. To se prije svega očitovalo u rasprostranjenom fenomenu rada bez zaključenog ugovora o radu (rad na crno), čestog prekovremenog neplaćenog rada, radom tokom neradnih dana u sedmici, rada tokom državnih i vjerskih praznika, potpunom uskraćivanju prava na godišnji odmor, neredovnoj isplati plata, što je nadalje praćeno praksom vraćanja dijela isplaćene plate poslodavcu, neplaćanja doprinosa, straha radnika od korišenja prava na bolovanje, te rasprostranjena izloženost nefizičkom uznemiravanju na radnom mjestu (mobing), te izloženost krajnje proizvoljnom kažnjavanju radnika za izmišljenje prijestupe, odnosno kršenja radne discipline. Nizak nivo provedbe radnog zakonodavstva, odnosno dugotrajni sudski postupci u slučajevima gdje su se radnici odlučivali na takav oblik zaštite svojih prava, sve praćeno teškom ekonomsko-socijalnom situacijom radnika, najčešće dovodi do iznuđenog pristanka na eksploatatorske uslove rada, uz uvjerenje da ne postoji izlaz iz takve situacije.

Usvajanje novih zakona o radu u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine još uvijek treba da dovede do toga da se navedena situacija široko rasprostranjenog i sistematskog eksploatisanja radnika na radnom mjestu eliminiše ili umanji, međutim pojedina rješenja novog radnog zakonodavstva navedenu eksploataciju potencijalno mogu samo dodatno učvrstiti.